Smanjena su domaća i inostrana putovanja, ali i potražnja za ostalim proizvodima i uslugama, kao i posjete kafićima i restoranima. S druge strane inflacija je najmanje uticala na nabavku goriva i drugih energenata i osnovnih životnih namirnica.
Visokih 76.5% ispitanika/ca (3/4) ne očekuje vraćanje cijena na ranije razine.
Istraživanje je pokazalo da radnici očekuju rast plaća, u protivnom su spremni tražiti drugi posao, a čak četvrtina ispitanika u inozemstvu.
Zanimljivo je da su u slučaju nepovećanja plaća radnici iz privatnog sektora daleko spremniji potržiti posao u zemlji ili inozemstvu u odnosu na radnike iz javnog sektora i nevladinog sektora, dok zaposlenici iz najnižeg platnog razreda (do 1.000 KM), njih 38,2%, smatraju da nemaju druge mogućnosti osim ostanka na trenutnom poslu.
Nadalje privatni sektor u odnosu na javni sektor očekuje u većem postotku povećanje plaća, i u većem iznosu.
60,9% ispitanika smatra da nema realnih mogućnosti da im poslodavaca poveća iznos plaće, pri čemu ispitanici iz privatnog sektora su manje uvjereni u ovu tvrdnju 57,2%, u odnosu na javni sektor 69,3%. Svega 26% onih koji imaju najviši nivo mjesečnih primanja smatraju da nema realnih mogućnosti da im poslodavaca poveća iznos plaće.
“Ovo je prvi inflacijski udar, a može se očekivati i drugi. Ako radnici budu tražili veće plate, što je opravdano, očekuje se i drugi val”, zaključili su autori istraživanja i poručili da nadležne institucije trebaju djelovati što hitnije piše buka.
Dnevnik.ba