U danima neposredno nakon partizanskog zauzimanja Zagreba stotine ljudi ubijeno je na ulicama, u parkovima, u vežama, na kućnim pragovima. Stradavale su i brojne izbjeglice što su tražile utočište pred partizanskom vojskom. Tijela ubijenih dovožena su u gradsko groblje Mirogoj gdje su dežurni mrtvozornici upisivali njihove podatke u tzv. razglednice, koje se čuvaju u gradskom arhivu.
Čitanje imena ubijenih bilo je popraćeno snimkom pucnjeva i repetiranja pušaka, čime se efektno dočarala atmosfera tih tjeskobnih dana, prenosi Direktno.
"Bio je to samo uvod: u sljedećim danima pogubljene su stotine i stotine nevinih ljudi u podsljemenskoj zoni, u okolici Zagreba, u jami Jazovki i brojnim drugim jazovkama, u znanim i neznanim grobnicama", rekao je Marko Krznarić u ime koordinacije udruga koje su organizirale komemoraciju.
Okupljenima se obratio i politički zatvorenik Branimir Petener koji je 8. svibnja 1965. godine, na dvadesetgodišnjicu partizanskog osvajanja Zagreba, s nebodera na tadašnjem Trgu Republike bacio letke prosvjedujući protiv komunističkog režima i tražeći slobodu za Hrvatsku.
Povjesničar dr. Josip Jurčević izrazio je žaljenje što se nevine žrtve partizanskih i komunističkih vlasti ne komemoriraju uz snažniju podršku države i javnih glasila. Na skup u subotu pozvani su i predstavnici stranih veleposlanstava, ali se nije pojavio nitko, iako Europska unija svojim deklaracijama poziva na osudu komunističkog sustava i njegovih zločina. „Riječima nobelovca Elija Wiesela: "tko prešućuje žrtve, ponovo ih ubija", rekao je Jurčević.
Komemoraciju žrtvama partizanskog i komunističkog terora poslije 8. svibnja 1945. u Zagrebu organizirali su Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatski domobran, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata i Hrvatsko žrtvoslovno društvo.
Dnevnik.ba