Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. donio odluku da određeni dijelovi teksta Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih grupa iz određenih područja, pišu veleposlanici u svojem tekstu.
Ustavni sud je zakonodavcima dao šest mjeseci da usvoje neophodne promjene kako bi se riješio ovaj problem.
U srpnju 2017, nakon što Parlament nije reagirao, Ustavni sud je intervenirao i izbrisao dva dijela Izbornog zakona.
Ovaj potez Ustavnog suda, iako opravdan nedjelovanjem Parlamenta, ostavio je prazan prostor u odredbama Izbornog zakona koje govore o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH.
Na političkim strankama je odgovornost da pronađu trajno rješenje u skladu s presudom u slučaju Ljubić koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost čime bi se omogućilo formiranje Doma naroda Federacije.
To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke geografske zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti.
Stranke su razgovarale o nekoliko mogućih opcija, ali su do sada odbijale kompromis, stoji u pismu čiju su potpisnici Autori teksta: Veleposlanica SAD-a u BiH Maureen Cormack i veleposlanik Lars Gunnar Wigemark, šef Izaslanstva EU u BiH. Cijelo posmo možete pročitati OVDJE.
I.C. / Dnevnik.ba