StoryEditor

Novog tajvanskog predsjednika čeka težak mandat, kineska vojska objavila prijeteće snimke

Piše desk  /  14.01.2024., 10:20h

Novoizabrani tajvanski predsjednik Lai Ching-te mogao bi se suočiti s teške četiri godine mandata bez parlamentarne većine, uz oporbu koja želi ponovno pokrenuti problematični trgovinski sporazum s Kinom i uz stalno prisutnu prijetnju od vojne akcije Pekinga, piše britanska novinska agencija Reuters.

Tajvanski potpredsjednik Lai, iz vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), pobijedio je jučer na predsjedničkim izborima s velikom razlikom, iako s manje od polovice glasova, ali je njegova stranka izgubila kontrolu nad parlamentom na koji će se Lai morati osloniti u donošenju zakona i proračuna.

Lai preuzima dužnost 20. svibnja. Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen J. Hadley i bivši zamjenik državnog tajnika James B. Steinberg doputovat će u Taipei na postizborne sastanke s tajvanskim političarima, priopćilo je američko predstavništvo u Taipeiju.

Prije izbora Kina je Laija nazvala opasnim separatistom. Kina je odmah istaknula da je većina birača glasala protiv Laija, a njezin Ured za tajvanske poslove rekao je da DPP "ne može predstavljati glavno javno mnijenje" na Tajvanu.

Lin Fei-fan, bivši zamjenik glavnog tajnika DPP-a koji je sada viši član stranačkog think tanka, rekao je Reutersu da je "prilično zabrinut" zbog toga što bi nova vlast mogla imati "vrlo teške" četiri godine, posebno po pitanjima vezanim uz Kinu.

Rekao je da bi oporbeni zastupnici, koji zajedno čine zakonodavnu većinu, mogli pojačati svoje odnose s Kinom i zatražiti ponovno pokretanje kontroverznog sporazuma o razmjeni usluga koji je Tajvan odbacio prije deset godina nakon masovnih prosvjeda. "To je ono što nas brine", rekao je. "Lokalna uprava i parlament mogli bi se udružiti u pritisku na središnju vlast."

I najveća tajvanska oporbena stranka Kuomintang (KMT) i mala Tajvanska narodna stranka (TPP) vodile su kampanju za ponovno pokretanje trgovinskog sporazuma o uslugama. Nijedna nije još objavila hoće li raditi zajedno u parlamentu, iako je predsjednik TPP-a Ko Wen-je rekao u subotu da će igrati ulogu "presudne manjine". Poraženi kandidat KMT-a Hou Yu-ih nije izravno odgovorio na pitanje o udruživanju dviju stranaka u nedjelju, rekavši samo da "oporbene stranke imaju odgovornost biti oporbene stranke".

Kina odbija razgovore

Kina je odbila Laijeve pozive na razgovore. Lai i njegova stranka odbacuju kinesko polaganje prava na Tajvan i kažu da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti.

Hu Xijin, bivši urednik vrlo čitanih kineskih novina Global Timesa koje podupire kineska država, a koji je i dalje istaknuti kineski komentator, napisao je na društvenim mrežama da je nebitno za koga su Tajvanci glasali kada je riječ o konačnom stavljanju otoka pod kinesku kontrolu. "Snaga kontinentalne Kine već se osjeća ovdje, a volja 1.4 milijarde ljudi da dovrše ponovno ujedinjenje zemlje također je ovdje. Tko će pobijediti na lokalnim izborima u Tajvanu nipošto nije najvažnija stvar", napisao je.

Kina je opisala glasanje kao izbor između rata i mira i upozorila birače da donesu "ispravan izbor", ali nije imenovala nijednog kandidata za kojeg je željela da ljudi podrže. Lai I-chung, predsjednik think-tanka Prospect Foundation sa sjedištem u Taipeiju, rekao je da Kina nastoji opravdati svoj pristup Tajvanu tvrdnjom da su uspjeli okončati parlamentarnu većinu DPP-a.

"Po mom mišljenju to znači da će nastaviti svojim tvrdim odnosom prema Tajvanu. Po mom mišljenju nema popuštanja pritiska Kine, pa će situacija biti napeta, ali ne mislim da će to dovesti do sukoba. Naravno Kina će sve otežati Williamu Laiju", rekao je koristeći Laijevo englesko ime.

Tijekom proteklih godinu i pol Kina je organizirala dva kruga velikih vojnih vježbi oko Tajvana i njezine snage redovito djeluju u Tajvanskom tjesnacu. Kina je također ograničila trgovinu ili izazvala povećanja cijena u trgovini s Tajvanom. DPP je sve to nazvao miješanjem u izbore. Kina kaže da su optužbe za miješanje u izbore bili "prljavi trikovi" DPP-a za dobivanje glasova.

Prava prava reakcija očekuje se u svibnju. Vojska objavila prijeteće snimke

Su Tzu-yun, znanstveni suradnik u tajvanskom vojnom think tanku Institutu za istraživanje nacionalne obrane i sigurnosti, rekao je da ne očekuje nikakvu vojnu akciju kineskog predsjednika Xi Jinpinga u nadolazećim mjesecima. "Promatrat će ono što Lai Ching-te radi prije svoje inauguracije u svibnju", rekao je Su. "Kineska komunistička partija je superrealna. Ono što ne može podnijeti je politički rizik."

Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile kako bi Tajvan, koji naziva "svetim" kineskim teritorijem, stavila pod svoju kontrolu. Victor Gao, profesor na Sveučilištu Soochow u Kini, rekao je da 60 posto birača nije podržalo Laia i da je KMT osvojio više mjesta u parlamentu, što znači da izbori "nisu stvorili oluju".

"Vrlo je jasno da Kina ima neograničeno strpljenje u promicanju mirnog ponovnog ujedinjenja i nultu toleranciju za bilo kakve napore koji vode u neovisnost Tajvana", rekao je. "Na kraju, strana koja će povući okidač neće biti Kina, već ljudi koji se zalažu za neovisnost Tajvana."

Kineska vojska još nije komentirala izbore.

U nedjelju je kinesko zapovjedništvo istočnog sektora, koje je odgovorno za područje oko Tajvana, na svom WeChat računu pokazalo snimke raketnih brodova koji izvode vježbe gađanja, ali nije reklo gdje. Jedan od ‘prethodnika‘ tih brodova, navodi se, sudjelovao je u bitci kineske i tajvanske mornarice u kolovozu 1965. u kojoj je Kina odnijela pobjedu. "Danas, snage su naslijedile crvene gene hrabrosti i to da se dobro bore", dodaje se.

"Ako izbije rat, posljedice će osjetiti cijeli svijet"

"Ovi izbori označavaju promjenu vodstva u trenutku kada su napetosti između dvije strane tjesnaca visoke, a očuvanje stabilnosti postalo je veći izazov", rekla je Amanda Hsiao, viša kineska analitičarka za International Crisis Group.

"Sukob koji uključuje Tajvan nije vjerojatan u bliskoj budućnosti. Ali ako bi došlo do izbijanja, posljedice bi se globalno osjetile", rekla je Hsiao.

Peking otvoreno mrzi DPP i Laija, koji je sebe jednom opisao kao "praktičnog radnika za neovisnost Tajvana". Iako je ublažio svoju poziciju u korist statusa quo, Peking ga je nastavio osuđivati kao opasnog separatista. Laijeva pobjeda mogla bi brzo rezultirati povećanjem ekonomskog ili vojnog pritiska Kine.

"U bliskoj budućnosti, vjerojatno ćemo vidjeti kako Peking pokušava upotrijebiti maksimalan pritisak kako bi odredio uvjete za sljedeće četiri godine pregovora između dvije strane tjesnaca", rekao je Wen-ti Sung, tajvanski suradnik Globalnog Atlantskog vijeća.

To bi moglo uključivati "intenzivnu diplomatsku retoriku koja kritizira administraciju DPP-a, ekonomske sankcije protiv izvoza, kao i veću upotrebu vojnih alata u područjima sive zone kao način da se naglasi nezadovoljstvo Pekinga", rekao je.

Kina bi također mogla pripremiti snažniji odgovor za kasniji datum - kad Lai održi inauguracijski govor u svibnju koji ne ispunjava zahtjeve Pekinga, kaže Hsiao. Svijet će promatrati razinu eskalacije.

Povijesni dan na Tajvanu

Laijeva pobjeda označava prvi put u tajvanskoj demokratskoj povijesti da je politička stranka izabrana na treći mandat na vlasti – i služi kao moćan znak da kineska taktika pod Xijem ne djeluje na uvjeravanje tajvanskih birača da napuste DPP.

Unatoč pobjedi na predsjedničkim izborima, DPP nije osigurao većinu na parlamentarnim izborima, što bi moglo dovesti do značajnih zastoja u kreiranju politike, posebno u spornim pitanjima.

Bez obzira na to koliko pažljivo Lai igra svoje karte, Peking ne može ignorirati poruku koju šalje njegova pobjeda. Ankete su pokazale da je utrka bila vrlo tijesna, ali je DPP pobijedio s mnogo većom razlikom od očekivane.

"Ovo je poruka Kini da vas više nećemo slušati, našu ćemo budućnost odrediti sami, stoga Xi Jinping mora naučiti šutjeti tijekom naših izbora", rekao je jedan mlađi pristaša DPP-a za BBC.

Dnevnik.ba

21. svibanj 2024 12:08