AfD
Njemačka politika kakvu znamo se urušava. Posljedice će osjetiti cijela Europa
Jučerašnji izbori u dvije njemačke savezne pokrajine doveli su do ozbiljnih gubitaka za vladajuće demokršćane, a kancelar Friedrich Merz se suočava s pritiskom da obuzda krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), piše Reuters.
Ishod izbora u Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju predstavlja velik udarac za Merza i njegovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), čiji su birači prebjegli AfD-u te sve manje vjeruju da 70-godišnjak može oživjeti njemačko gospodarstvo i sniziti životne troškove.
Najviši postotak glasova u Berlinu na izborima u nedjelju je dobila stranka Ljevica, dok je u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje najviše dobio AfD.
Merz, koji kao kancelar uživa najmanju potporu u suvremenoj njemačkoj povijesti i koji je rezultate glasanja opisao kao "katastrofu", suočava se s pritiskom da ispuni svoja obećanja o reformama te sve češćim pozivima na ostavku, manje od 17 mjeseci otkako je stupio na dužnost.
"Počeo je suton kancelara"
Visoki dužnosnik AFD-a rekao je u ponedjeljak da Merz više neće biti na vlasti "do kraja godine". "Počeo je suton kancelara", rekao je na konferenciji za novinare Leif-Erik Holm, koji je dan ranije pobijedio na regionalnim izborima u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, na sjeveroistoku Njemačke.
Alice Weidel, supredsjednica stranke, ustvrdila je da je njezina stranka već "zamijenila" Merzov CDU kao "narodna stranka" koja dominira njemačkim političkim životom.
Premda je Merz najavio da će ostati na dužnosti i nastaviti sa svojim reformama, nedjeljni gubici dovode u pitanje njegov položaj unutar CDU-u, koji je u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju ostvario svoj najgori izborni rezultat u nekoj od saveznih pokrajina od 1949.
Oslabljen položaj Merza kao čelnika najveće i najmoćnije države članice Europske unije mogao bi potkopati jedinstvo unutar bloka gdje stranke krajnje desnice nastavljaju jačati, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama su znatno zahladili, a gospodarski pritisci su se povećali.
AfD učvrstio vodeću poziciju
AfD je ostvario velike dobitke u obje savezne pokrajine te postao najjača stranka u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, gdje je udvostručio svoj rezultat iz 2021.
Stranka je drugi put u dva tjedna dobila najveći udio glasova na pokrajinskim izborima u Njemačkoj, nakon što je ranije ovog mjeseca pobijedila u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, što je doprinijelo njenom usponu uoči saveznih izbora 2029.
AfD je već najjača stranka s podrškom od 29 posto u anketama na nacionalnoj razini, a biračima obećava da će deportirati strane državljane koji nemaju pravo boravka u zemlji, ponovo početi kupovati jeftine ruske energente i promicati konzervativnije vrijednosti usmjerene na tradicionalne obitelji.
Međutim, druge veće stranke odbacuju koalicije s AfD-om prema takozvanoj strategiji "vatrozida".
Formiranje koalicija postaje sve teže
Dok AfD dobiva zamah, a birači su podijeljeni na veći broj stranaka, postaje sve teže formirati stabilne većine. Preliminarni rezultati pokazuju da će buduća vlada u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju trebati tri stranke kako bi funkcionirala.
Zbog toga će biti potrebno više spremnosti na kompromise u zemlji u kojoj se vlade tradicionalno sastoje od dvije stranke. Takozvana "semafor" koalicija formirana 2021. od tri stranke, prva te vrste na saveznoj razini, raspala se nakon manje od tri godine.
"Vatrozid" je zasad AfD držao podalje od vlasti, no činjenica da uživa sve veću potporu birača je dovela u pitanje održivost strategije.
Nov razvoj situacije prisiljava suparnike da razmotre alternativne koalicije. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju vjerojatna je opcija da Socijaldemokratska stranka (SPD) lijevog centra svojoj postojećoj koaliciji s Ljevicom doda Zelene. U Berlinu bi pobjednička Ljevica mogla formirati većinu sa SPD-om i Zelenima.
Stanje gospodarstva presudno na izborima
Stanje njemačkog gospodarstva postaje odlučujući čimbenik na izborima, pri čemu su birači svih političkih uvjerenja frustrirani visokim troškovima života i ekonomskom neizvjesnošću.
Predizborna kampanja u obje savezne pokrajine odvijala se usred porasta cijena goriva povezanog sa sukobom na Bliskom istoku i rezanja više desetaka tisuća radnih mjesta u njemačkoj industriji. Višegodišnja ekonomska stagnacija je potaknula neke birače da podrže stranke izvan političkog centra.
Ljevica je u Berlinu pogodila u žicu usredotočivši se na stambenu krizu u gradu te obećavši izgradnju priuštivih domova i prisilno smanjenje najamnina koje su za 20 ili više posto veće od lokalnog prosjeka. Također, obećala je ograničiti turistički smještaj.
AfD je dobio podršku sa svojim obećanjima da će oživjeti ruski plinovod Sjeverni tok, koji završava u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Stranka tvrdi da bi povratak ruskog plina snizio cijene energije.
Birači napuštaju politički centar
Krajnje lijeva stranka Ljevica je također ostvarila velike dobitke dok se frustrirani birači odmiču od mainstream stranaka. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, Ljevica je Merzovom CDU-u oduzela 28.000, a SPD-u 45.000 glasača, prema anketi koju je naručila javna televizija ARD.
Brojke pokazuju kako krajnje lijeva stranka uživa sve veću podršku među radničkom klasom, tradicionalnom bazom SPD-a.
Manuela Schwesig iz SPD-a, premijerka u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, rekla je da su protivljenje pomoći za Ukrajinu i podrška za isključeni plinovod Sjeverni tok dva glavna razloga zašto su birači u regiji bivše Istočne Njemačke prešli AfD-u, koji se smatra proruskim.
SPD je u Berlinu izgubio 36.000 birača u korist Ljevice, prema preliminarnim podacima. Zelenima, koji u njemačkoj politici često imaju odlučujuću ulogu u formiranju vlada, Ljevica je otela 51.000 glasača.
Dnevnik.ba