Nijemci pišu o Schengenu za zemlje zapadnog Balkana. O čemu se radi?

Prema njegovom mišljenju, to bi ojačalo kredibilitet EU. Budući da susjedi u šengenskom prostoru moraju blisko surađivati u sigurnosnim pitanjima, to bi ujedno bio način da nekadašnji suparnici riješe granične sporove, što bi pridonijelo trajnom miru, prenosi Deutsche Welle.

Nijemci pišu o Shengenu za zemlje zapadnog Balkana. O čemu se radi?

Bender smatra da EU teško ostvaruje utjecaj čak i u svom neposrednom susjedstvu, području gdje je ranije, kako navodi, imala najuspješnije vanjskopolitičke rezultate proširenjem, kojim je države bivšeg istočnog bloka pretvorila u prosperitetne i mirne demokracije. Ponuda plana za članstvo u Schengenu bila bi inovativan način da EU ojača svoj kredibilitet i stvori poticaje za reforme.

Prema tom prijedlogu, države članice zadužile bi Europsku komisiju da izradi katalog kriterija temeljen na šengenskoj pravnoj stečevini, što uključuje kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, policijsku suradnju i zaštitu podataka, uz dodatne uvjete u području vladavine prava. Komisija bi svakih šest mjeseci izvještavala o napretku, a države članice morale bi dati suglasnost kada zemlja ispuni sve kriterije. Bender ističe da reforme i suradnja koje iz toga proizlaze mogu ojačati sigurnost, a ne je oslabiti.

U komentaru ocjenjuje da bi takav proces pomogao stabilizaciji najosjetljivijih država regije - Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova - gdje Bošnjaci, Srbi i Albanci žive s obje strane granica. "Otkako je članstvo u EU postalo sve udaljenije, vraćaju se opasni narativi s kraja osamdesetih godina, koji su doveli do ratova devedesetih, a s njima i ideja o pomicanju granica duž etničkih linija", piše Bender i kao primjer navodi državni pogreb koji je Srbija organizirala za Ratka Mladića. Smatra da je EU potreban kredibilan protuprijedlog, a Schengen bi Balkanu ponudio bolju opciju od novih sporova o granicama "koje više ne bi imale nikakvo značenje".

Njemačka smanjuje kvote za radnike s Balkana

Istovremeno, njemački list Die Zeit u tekstu pod naslovom "Ovisimo o radnoj snazi sa zapadnog Balkana" piše o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata iz regije.

U fokusu je takozvana "Uredba za zapadni Balkan", koja radnicima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije omogućuje zapošljavanje u Njemačkoj bez dokazivanja znanja jezika ili stručnih kvalifikacija. Potreban im je samo ugovor o radu i mjesto unutar godišnje kvote, koja trenutno iznosi 50.000.

Autor teksta Simon Langemann podsjeća da je uredbu 2016. uvela koalicija demokršćana i socijaldemokrata kako bi se smanjio broj neutemeljenih zahtjeva za azil, dok je radna snaga iz regije bila potrebna Njemačkoj. Vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala 2024. je udvostručila kvotu na 50.000, a sadašnja demokršćansko-socijaldemokratska koalicija želi je ponovno prepoloviti.

I dalje postoji potreba za radnom snagom u Njemačkoj

Savez njemačkih udruga poslodavaca (BDA) smatra da za to nema opravdanja jer i dalje postoji velika potreba za radnom snagom, osobito u ugostiteljstvu, logistici i građevinarstvu.

BDA upozorava da bi smanjenje kvote moglo ugroziti planirane građevinske projekte koji se financiraju iz posebnog vladinog fonda. S tim se slaže i Savezna agencija za zapošljavanje (BA). Njena članica uprave Vanessa Ahuja izjavila je za Die Zeit da bi prepolovljenje kvote oslabilo uspješan model useljavanja. "Daljnje smanjenje kvote dodatno bi otežalo tvrtkama pristup radnoj snazi", poručila je.

List navodi i primjer Sandre Karstensen, zastupnice CDU-a u Bundestagu, koja se protivi smanjenju. Ona smatra da bi Uredba za zapadni Balkan trebala ostati na snazi u sadašnjem obliku, a ne se ograničavati.

Dnevnik.ba