Hrvatska bi mogla spriječiti ulazak Crne Gore u EU, još se nisu riješili sporovi

Bruxelles je u utorak morao odgoditi planiranu međuvladinu konferenciju s Podgoricom. Crna Gora se smatra kandidatkinjom koja je najviše napredovala u pregovorima, no Hrvatska je ponovila svoje protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog bilateralnih pitanja.

Crna Gora je dosad zatvorila 18 poglavlja i planira okončati pregovore o preostalih 15 do kraja mjeseca. Nakon toga države članice moraju dati konačno odobrenje za njihovo zatvaranje. Ipak, dugogodišnji sporovi s Hrvatskom ugrožavaju taj plan. Diplomati upućeni u razgovore navode da je cilj koji je Crna Gora postavila za kraj godine i dalje ostvariv, ali da je pritisak zbog rokova sve veći.

Hrvatski uvjeti za nastavak pregovora

Zagreb uvjetuje svoj pristanak isplatom odštete preživjelima iz logora Morinj i suradnjom u potrazi za 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz Domovinskog rata. Hrvatska traži i procesuiranje ratnih zločina te rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih obitelji u Crnoj Gori.

"S ciljem unaprjeđenja odnosa i rješavanja otvorenih pitanja, Hrvatska je krajem 2024. ponovno pozvala Crnu Goru na dijalog. Ta se pitanja moraju zaključiti kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa", poručili su u srpnju iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Hrvatska uz to zahtijeva i promjenu imena bazena nazvanog po Zoranu Gopčeviću, bivšem vaterpolistu kojeg se povezuje s logorom Morinj. Otvoreni su i spor oko morske granice te pitanje povratka školskog broda Jadran.

Diplomatski napori i blokada

Posljednjih tjedana traju bilateralni razgovori na ministarskoj razini, u kojima sudjeluje i Europska komisija, ali rješenje još nije postignuto. Zbog toga je Hrvatska na tehničkom sastanku u utorak potvrdila blokadu zatvaranja 14. poglavlja o prometnoj politici. Zagreb trenutačno blokira i poglavlja koja se odnose na vanjsku i sigurnosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.

Početkom listopada u Zagrebu bi se trebao održati novi bilateralni sastanak. Ako se na njemu ostvari dovoljan napredak, očekuje se da bi se na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. listopada moglo zatvoriti nekoliko poglavlja.

Neizvjesnost oko rokova i ratifikacije

Procjenjuje se da bi dogovor dvaju ministarstava vanjskih poslova mogao riješiti zastoj u iduća dva mjeseca, no dužnosnici priznaju da nisu svi hrvatski zahtjevi jednako jednostavni za rješavanje. "Samo je pitanje vremena", rekao je jedan dužnosnik pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora. "Obje strane moraju nastaviti razgovarati, ali ti pregovori ne mogu imati unaprijed zadan rok."

Međutim, Crnoj Gori upravo vrijeme predstavlja problem ako želi ispuniti svoj plan ulaska u EU za dvije godine. Vlada u Podgorici također želi održati dinamiku procesa uoči izbora koji se održavaju u lipnju 2027. godine.

Europska komisija je zabrinuta da bi ovi sporovi mogli znatno usporiti napredak najbolje kandidatkinje, pa aktivno posreduje u postizanju dogovora. Nakon međuvladine konferencije u srpnju, povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je kako vjeruje da Crna Gora može ući u EU do 2028. čak i ako ove godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja.

U tom bi slučaju, međutim, uspjeh Podgorice ovisio o brzoj ratifikaciji pristupnog ugovora. Taj proces mogli bi usporiti predstojeći izbori u ključnim članicama poput Francuske i Španjolske, gdje jačaju političke snage koje su često skeptične prema proširenju Unije. "Ključna će biti brzina procesa ratifikacije u svim državama članicama", zaključila je Kos.