Naime, Komšić koji je i lider Demokratske fronte (DF), tvrdi da u koalicionom sporazumu stranaka koje su odlučile formirati vlast nakon izbora u listopadu nije precizirano pitanje daljnjeg napretka BiH na putu ka članstvu Sjevernoatlantskom savezu (NATO), prenosi klix.
Sporazum su potpisali predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i blok od osam stranaka koji čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda, Naša stranka, Stranka za BiH, Bh. inicijativa Kasumović Fuad, Pokret demokratske akcije (PDA), Narodni europski savez (NES) i stranka Za nove generacije.
"Znači li to da dižemo ruke od toga stalno ili privremeno i kakav će odnos biti nove mandatarke o tom pitanju i kako će se Vijeće ministra, koje bi trebala voditi naredne četiri godine, postaviti, kao i da li se planira povećanje proračuna posebno za sektor obrane u tom kontekstu", pojasnio je Komšić.
Izrazio je uvjerenje da su NATO integracije neophodne za Bosnu i Hercegovinu jer osiguravaju stabilnost i sigurnost te reforme u dugoročnom smislu zbog čega bi bilo loše za BiH, smatra, da se zaustavi taj put.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li podržati Krišto za mandatarku, kazao je da mu ništa neće biti problem ako na pitanja koja ima dobije, prije svega, razumne odgovore te će se ovisno o odgovorima i opredijeliti.
Politička realnost - Komšić bez veta
Ustav BiH daje mogućnost Komšiću da izjavi kako je imenovanjem Krišto ugrožen vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, te zatraži potvrdu svog veta na izbor Borjane Krišto od hrvatskog kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.
No njegov veto najvjerojatnije bio bi odbačen u Hrvatskom klubu Federalnog doma naroda.
Dnevnik.ba