Sivi jesenji dan u Počitelju baca dodatnu tugu na to mjesto koje ljeti vrvi od turista. Šišman Ibrahim-pašina medresa izgrađena 1664. godine uskoro bi mogla ostati bez krova. Drvena konstrukcija nadstrešnice medrese urušila se u jednome dijelu, te su propale i kamene ploče.
"Dobar dio krova je definitivno poskidan. Krov je prekriven olovnim pločama koje su vjerojatno raznorazni sitni kriminalci poskidali i prodavali u staro željezo, tako da zub vremena sada radi svoje", istaknula je Jadranka Dizdar, predsjednica Turističkog društva Počitelj.
Propada i poznata Gavrankapetanovića kula. Rušenje krova je, izgleda, samo pitanje vremena. U Gradskoj upravi Čapljina kažu kako su pomagali koliko mogu, ali da su im nadležnosti ograničene. Uz opravku krova, za što su od federalnog Ministarstva kulture dobili oko 11 tisuća maraka, žele ju i osvijetliti za što su izdvojili oko 36 tisuća maraka.
"No čekamo dozvole. Trenutno čekamo od federalnog ministarstva za prostorno uređenje jer iako ulažemo svoje novce, iako to nije naše, opet moramo čekati dozvole, u konkretnom slučaju federalnog ministarstva prostornog uređenja", pojašnjava Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljina.
O Počitelju, kao nacionalnom spomeniku, trebali bi se brinuti federalna ministarstva kulture, prostornog uređenja, kao i ministarstvo turizma. No, ne čine baš mnogo. Ispod kapi se provukla činjenica da su u Počitelju, najblaže rečeno, čudnim spletom okolnosti privatizirani objekti koji su, pak nacionalni spomenici.
"Ugostiteljstvo i turizam je posljednji vlasnik, prije toga je bio UPI iz Sarajeva vlasnik, to su bila dionička društva i društvena imovina. Taj zakon iz '94. je omogućio da se ta društvena imovina pređe u privatno vlasništvo, da se privatizira", dodaje Dizdar.
Privatizirani ili ne, brojni objekti u Počitelju su ostavljeni zubu vremena. Očito smo nesvjesni činjenice kakvo blago imamo. Drugi jesu jer je oko 30 tisuća turista ovoga ljeta posjetilo Počitelj. Njima je lijep, nama očito nevažan.
Dnevnik.ba