StoryEditor
nametnuti predstavnik

Mogu li Hrvati osporiti izbor Komšića na Ustavnom sudu?

Piše desk  /  07.04.2024., 16:14h

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić nikada nije nijednu odluku Predsjedništva proglasio destruktivnom po vitalni nacionalni interes Hrvata, odnosno zatražio veto od Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda. A s obzirom na to kako je izvjesno da sve to i zatraži, da bi se dvije trećine izaslanika u hrvatskom klubu potpuno oglušilo na njegov zahtjev, osim jasne nelegitimnosti oko njegova izbora upitna je i ustavnost.

Iz Instituta za društveno-politička istraživanja redovito podastiru argumente kako su četiri Komšićeva izbora za hrvatskog člana Predsjedništva većinskim bošnjačkim glasovima narušila temeljno ustavno načelo, a to je načelo konstitutivnosti.

 

Dva načela konstitutivnosti

“Ta konstitutivnost u operativnom smislu u sebi podrazumijeva dva načela. Jedno je načelo legitimnog zastupanja ili legitimnog predstavljanja. Znači, hrvatski član Predsjedništva mora biti, po ustavu, izraz hrvatske izborne volje, odnosno izborne volje onih građana Bosne i Hercegovine koji su se na službenom popisu stanovništva izjasnili kao Hrvati”, kazao je za RTV Herceg-Bosne Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI).

On je pojasnio da je drugo načelo, bez kojeg konstitutivnost ne postoji, međusobna jednakopravnost Hrvata, Srba i Bošnjaka.

 

Hrvatski klub doma naroda nadređen hrvatskom članu Predsjedništva

Željko Komšić kao nominalno hrvatski član Predsjedništva u četiri mandata nijednu odluku Predsjedništva nije proglasio destruktivnom po vitalni nacionalni interes Hrvata, odnosno zatražio veto od Kluba Hrvata u federalnom klubu naroda. Problematična mu je mogućnost da se o njegovom zahtjevu u zadanom roku od tri dana, uopće ne očituje preko dvije trećine hrvatskih izaslanika koji ga ne priznaju kao legitimno izabranog člana Predsjedništva.

-Bilo koji član Predsjedništva BiH, da bi mogao koristiti instrument veta, on mora negdje dobiti podršku, odnosno provjeru te svoje odluke; hrvatski član Predsjedništva u Hrvatskom klubu Doma naroda, bošnjački u Bošnjačkom klubu Doma naroda PFBiH, a srpski u Narodnoj skupštini RS. Tu je procedura jasna, istaknuo je Vukoja.

“Hrvatski narod kada je ušao u Federaciju BiH potpisao je jasna jamstva zaštite svojih kolektivnih prava. Ta jamstva su prilično snažna i ta jamstva je poništio OHR. Jedno od tih jamstava koje OHR nije poništio jeste ovaj veto, pravo ukidanja veta članu Predsjedništva. Odnosno, moramo znati da je, prema ustavu, Hrvatski klub Doma naroda nadređen hrvatskom članu Predsjedništva za konzumiranje tog predsjedničkog prava koji se zove predsjednički veto”, kazao je za RTV HB politički analitičar i kolumnist Ivan Šušnjar.

 

Izglasati deklaraciju o nepriznavanju Komšića

Šušnjar se zalaže za to da hrvatski klub u federalnom Domu naroda treba ostaviti pisani trag i izglasati deklaraciju u kojoj bi naveo da ne priznaju Komšića te da bi ignorirali njegov zahtjev za korištenje veta da se bilo kad obrati. Smatra kako bi onda Ustavni sud bio dužan smijeniti Komšića i o tome s hrvatske strane ne treba šutjeti.

“Bošnjački mediji, naravno, ignoriraju ovu temu jer im je jasno da je to vrlo snažna, neupitna, neoboriva poluga kojom Hrvatski klub Doma naroda ima pravo smijeniti hrvatskog člana Predsjedništva kojeg smatra nelegalnim ili njegov rad nečasnim. Pa čak, imaju pravo smijeniti i člana Predsjedništva koji bi sutra bio izabran većinskom voljom hrvatskog naroda ako bi se ovaj ponašao nečasno…Zašto? Zato što se u BiH članovi Predsjedništva biraju u samo jednom krugu i upravo je klubovima naroda odnosno NSRS ostavljena mogućnost braniti interes tog naroda”, kazao je Šušnjar.

 

Itekako je moguće, ali

Moguće je i da bilo koji hrvatski dužnosnik podnese apelaciju ili tužbu Ustavnom sudu o ocjeni protuustavnosti i nelegitimnosti Komšićeva izbora, međutim, oko takve odluke postoji oprez zbog trenutnog nepotpunog saziva Ustavnog suda.

“Pitanje je bi li Ustavni sud BiH donio takvu odluku jer znamo da Ustavni sud ima strukturu kakvu ima i da ponekad donosi odluke koje su zapravo više motivirane nekim drugim, a ne ustavno-pravnim interesima i načelima. Ali, to je itekako moguće; ta procedura postoji i može se pokrenuti”, mišljenja je Vukoja.

 

Daytonski mirovni sporazum, Ustav, Izborni zakon BiH

Vukoja navodi kako je najveći problem u BiH pogrešno tumačenje Ustava, a posljedično i Izbornog zakona, u bošnjačkoj javnosti, što se onda navodi kao neupitan narativ. Nužno je stoga ukloniti i sve nedovoljno definirane i nejasne stavke u tim temeljnim dokumentima države.

-Mora se postaviti taj kontinuitet, ta veza između Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustava i Izbornog zakona te se mora znati njihova hijerarhija. Hijerarhija je Daytonski mirovni sporazum, Ustav, Izborni zakon. Znači, Izborni zakon mora biti usklađen u svim svojim člancima i odredbama s Ustavom odnosno njegovim temeljnim načelom i Daytonskim mirovnim sporazumom, istaknuo je Vukoja.

Podsjetimo i na nedavni primjer od Vrhovnog suda Kosova. Naime, Adrijana Hodžić bila je kandidat za predstavnika bošnjačke zajednice u Parlamentu Kosova. Vrhovni sud je poništio određeni broj njezinih glasova zato što je taj broj glasova bio veći od broja Bošnjaka koji živi u tim općinama. U BiH takvi standardi, čini se ne vrijede.

Dnevnik.ba

21. svibanj 2024 10:13