Osoba s imalo morala, nakon skandala s plaćanjem prostitutki na račun poreznih obveznika, zaključala bi se četiri zida ili pobjegla glavom bez obzira od svojih sumještana, no to ne pada na pamet načelniku Općine Murter-Kornati Toniju Turčinovu.
Njemu ništa ne može pokvariti vruće toplo ljeto. Jučer se tako pojavio pred svojim sumještanima, a tijekom večeri je od tamošnje udruge Kučerosi dobio nagradu ‘numero uno‘. A radi se o priznanju koje se dodjeljuje osobi koja je "okrenula najviše žena preko ljeta", piše Slobodna Dalmacija.
Lokalni mesar Ivo Šikić Rogić koji je vodio ovu dodjelu poručio je: „Bio sam ranije ‘numero uno‘, a sada je došlo vrijeme da se ide na mlađe. Predajem svoju titulu numero uno našem načelniku koji je osvitlao obraz hrvatskom turizmu pred cijelom Europom". Načelnik, koji je nedavno operirao Ahilovu tetivu, se uz pomoć štaka popeo na pozornicu, a tijekom dodjele je bio vrlo dobro raspoložen, pa čak i ponosan ‘priznanjem‘ koje mu se uručuje. Kako je poznato Turčinov je otkriven da je u austrijskom bordelu La Cocotte službenom karticom potrošio 1560 eura na prostitutke.
Prostitucija je legalna u osam europskih država: Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Grčkoj, Turskoj, Mađarskoj i Latviji. Za vrijeme najžešćeg vala pandemije upravo je mnogim bordelima u Austriji otkriveno žarište korone, pa se zivkalo klijente na sve strane. Bečani su se čak i mogli cijepiti u bordelima. Svaka cijepljena osoba povrh toga dobila je bon za bordel u vrijednosti 30 eura. U austrijske javne kuće dolaze klijenti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije, Hrvatske, Srbije…
„Balkanci su naše najbolje mušterije, oni baš znaju uživati! Najčešće dolaze u grupama i sjajno se provode, uvijek podignu atmosferu. Recimo, kada odu u Nassfeld na skijanje, uvijek navrate kod nas i provesele se - ispričala je Svetlana Schneider, voditeljica marketinga u kupleraja Wellcum koji se nalazi na tromeđi Slovenije, Austrije i Italije.
Skupi automobili se već prijepodne gomilaju pred Wellcumom. Novinari su opisali kako dvojica sredovječnih Talijana paradira u ogrtačima, a trojica mladih Zagrepčana zadužuje 'uniforme' što uključuje natikače, ogrtač, ručnike i ključ od garderobe. Oni su tu već 'doma' što se vidi po ophođenju s domaćicama i poznavanju uobičajena protokola na dolasku.
Oko ručka u restoranu je mirisala hrana, a u kino-dvorani su se vrtjeli porno filmovi. Među klijentima našli su i jednog mlađeg riječkog poduzetnika koji je ovako objasnio svoje česte izlete u Hohenthurn:
– Ne odlazim ja u Wellcum isključivo zbog potreba, nego zbog dobrog provoda. Tu odlazim da bih se u prvom redu dobro odmorio, relaksirao i zabavio. I nikad ne idem sam, uvijek odlazim s prijateljima, jer je baš uvijek dobra zafrkancija…. Voditeljica bordela kazala je kako dnevno radi sedamdesetak djevojaka, među kojim su i one iz Hrvatske. Prostitutke nisu zaposlenice nego plaćaju dnevno 85 eura, ali novac što zarade od klijenata ide njima.
„Dakle, ako se potrude, mogu jako dobro zaraditi – objašnjava šefica. U reportaži RTL-a, Svetlana Schneider ispričala je i kako Hrvati k njima ne dolaze samo zbog seksa. Njima je, kaže, najvažnije da se dobro zabave s prijateljima.
Ulaz u bordel košta 85 eura. Za tu cijenu gosti mogu jesti koliko žele, popiti dva piva i bezalkoholnih pića u neograničenim količinama, a seks se naplaćuje ekstra.
"Cijenu koju mušterije plaćaju djevojkama dogovaraju s njima, ali ono što znam jest da djevojke naplaćuju najmanje 70 eura za pola sata", kazala je Svetlana.
S Marijom Terezijom nije bilo cile mile
Na području Habsburške Monarhije bordeli su bili dozvoljeni još od srednjeg vijeka. Širenje sifilisa u 16. stoljeću, natjerao je vladare da krenu u bitku s prostitucijom, no uvijek su radili ilegalni lokalni. Najžešća u borbi protiv prostitucije bila je Marija Terezija koja je ustanovila Ćudorednu komisiju. Muškarci koji su bili okrivljeni zbog seksualnog nemorala, kažnjavani su visokim novčanim kaznama.
Za vrijeme fašizma Adolfa Hitlera prostitucija je bila službeno zabranjena, no zapovjednik SS-a i Gestapa Heinrich Himmler odlučio je napraviti mrežu bordela za vojnike, prisilne radnike i zatvorenike. Od 1942. godine pa sve do kraja rata oko 300 do 400 nežidovskih zatvorenica iz logora bilo je prisiljeno raditi u 10 logorskih bordela po Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. Žene koje su radile u logorima nisu smjele biti Židovke, kao što ni Židovi nisu smjeli posjećivati kupleraje, piše Slobodna Dalmacija.
Dnevnik.ba