MMF: Rat u Iranu bi mogao izazvati globalnu recesiju

U svom polugodišnjem izvješću MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i dijeliti najvišu stopu inflacije u skupini G7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.

Međutim, prema najgorem, "teškom scenariju", koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s "rubom globalne recesije" tek peti put od 1980. godine.

Nestabilnost cijena nafte

Cijene nafte u ponedjeljak su ponovno skočile iznad 100 dolara po barelu usred nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD-a i Irana tijekom vikenda završili bez pomaka te nakon što je započela američka blokada Hormuškog tjesnaca.

U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 posto, na 98,5 dolara po barelu, potaknuta nadom u daljnje mirovne pregovore. Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Washingtonu na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.

Upozorio je da će se zemlje diljem svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući kako posljedice pogađaju i američka kućanstva dok Trump daje proturječne izjave o ciljevima Washingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 postotni bod, na 2,3 posto.

Britanija s najvećim rezom prognoze u G7

Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama skupine G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 postotnih bodova, na 0,8 posto, te upozorio da će se inflacija popeti na gotovo 4 posto.

Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministrica financija Rachel Reeves priprema iskoristiti sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordiniran odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Reeves, koja u Washington stiže kasno u utorak, u SAD-u predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene potpore poduzećima.

Komentirajući izvješće MMF-a, Reeves je izjavila: "Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.

Obećala sam da će moj gospodarski pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili kućanstva i poduzeća."

MMF predstavio tri moguća scenarija

S obzirom na rastući pritisak na globalno gospodarstvo, MMF je u svom izvješću "Svjetski ekonomski izgledi" (WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i potaknuo inflaciju u usporedbi s prethodnim prognozama objavljenim prošle jeseni.

Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a, rekao je: "Unatoč nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni."

U središnjoj, "osnovnoj prognozi", koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskom gospodarstvu uzrokovani ratom nestati do sredine 2026., globalni rast pao bi s prošlogodišnjih 3,4 posto na 3,1 posto u 2026., što je smanjenje od 0,1 postotnog boda u odnosu na prethodno izvješće.

Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 posto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produljeno zatvaranje Hormuškog tjesnaca i daljnja šteta na postrojenjima za bušenje i rafiniranje dublje i dulje poremetili globalno gospodarstvo.

Prag svjetske recesije

U "nepovoljnom scenariju", u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027., rast bi pao na 2,5 posto, a inflacija porasla na 5,4 posto. Prema "teškom scenariju", s dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027., globalni rast bi se srušio na oko 2 posto ove godine.

To je prag koji se općenito smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tijekom pandemije Covida 2020. i nakon financijske krize 2008. godine.

Uz to, inflacija bi premašila 6 posto, što bi prisililo središnje banke diljem svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.

Osim toga, pozvao je središnje banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu financijsku potporu potaknuo je da se usredotoče na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke razine duga. "Neciljane mjere - ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije - su popularne. No, često su loše osmišljene i skupe", rekao je Gourinchas.

Dnevnik.ba