Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski rejting Hrvatske BBB i pozitivne izglede, procijenivši da će oporavak turizma poduprijeti gospodarstvo u razdoblju posustajanja izvoza, a ulazak u eurozonu ublažiti rizike financiranja.
Fitch je lanjskog studenog podigao rejting za jednu razinu, iz BBB- na BBB, uz pozitivne izglede, a BBB je tako najviši rejting otkad su agencije počele ocjenjivati kreditnu sposobnost Hrvatske.
"Sve skupa, jedna zaista pozitivna ocjena"
Marić je izjavio da građani, gospodarstvo i vlada mogu biti zadovoljni jer je kreditni rejting očuvan, a da će izvjestan ulazak u eurozonu značiti dodatno poboljšanje i unaprjeđenje hrvatskog kreditnog rejtinga.
"Sve skupa, jedna zaista pozitivna ocjena, vrlo dobrodošlo izvješće u ovim okolnostima, koje nam zasigurno daje pozitivan poticaj za nastavak svega što radimo, s jednim vrlo izglednim pozitivnim razvojem događaja u nastavku godine što se tiče hrvatskog kreditnog rejtinga", izjavio je Marić.
Fitch je snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini sa 4.4 na 3.3 posto, ukazavši na visoku poredbenu osnovicu u 2021., godini oporavka od pandemijske krize, i na naglo usporavanje potrošnje kućanstava zbog visoke inflacije, a tu je i situacija zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Marić je rekao da je to razumljivo, s obzirom na to da je i vlada prije desetak dana objavila revidiranu, nižu prognozu rasta BDP-a od tri posto u ovoj godini.
Rekao je i da je u fiskalnom dijelu izvješće Fitcha na tragu napora, ostvarenja i projekcija hrvatske vlade. Tu je apostrofirao deficit koji je lani smanjen puno više od očekivanja, a da će se taj trend nastaviti u ovoj i idućim godinama.
Kada je pak riječ o negativnim rizicima za buduće kretanje rejtinga, Fitch navodi promjenu kretanja putanje javnog duga, u smislu njegovog povećanja, ili pak situaciju u kojoj bi došlo do značajnije odgode ulaska Hrvatske u eurozonu.
"Duboko vjerujem da se nijedan čimbenik neće dogoditi. Siguran sam, dapače", poručio je Marić.
"Od 2016. smanjuje se udjel javnog duga u BDP-u izuzev pandemijske godine"
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se prošle godine na 79.8 posto zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj poziciji i snažnom gospodarskom rastu. U ovoj godini trebao bi se spustiti na 75.5 posto, te na 72.6 posto u 2023., prognoziraju u Fitchu.
U idućih pet godina trebao bi se po njihovoj prognozi smanjivati u prosjeku za tri postotna boda godišnje, što bi značilo ispunjavanje kriterija konvergentnosti, unatoč tome što bi se zadržao iznad 60 posto, najviše dopuštene razine u Uniji.
Marić je istaknuo da je od 2016. u svakoj godini, izuzev pandemijske 2020., ostvareno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.
"To je jedna od osnovnih karakteristika i obilježja hrvatske fiskalne politike ove vlade i to će se nastaviti i dalje", poručio je.
Kada je riječ o daljnjoj proceduri hrvatskog puta ka eurozoni, Marić je rekao da se početkom lipnja očekuju konvergencijska izvješća koja će prezentirati Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija, a tu su i tzv. mastriški kriteriji, koji se odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.
Marić je istaknuo da su fiskalni pokazatelji, dakle deficit i javni dug, oni koji su Hrvatskoj u najvećoj mjeri i otvorili poziciju i perspektivu uvođenja eura.
"Da nismo konsolidirali javne financije i učinili sve što jesmo, mislim da ne bismo bili u ovoj situaciji, već bi puno dulje čekali", ustvrdio je.
U travnju se očekuje daljnje ubrzanje inflacije
Po pitanju kriterija inflacije, Državni zavod za statistiku uskoro će objaviti podatke za travanj, a Marić očekuje da će oni pokazati dodatno ubrzanje prosječne stope rasta cijena, no da s druge strane neće doći do značajnijeg odstupanja od prosjeka.
Inflacija je u Hrvatskoj u ožujku porasla za 7.3 posto, dok vlada za cijelu 2022. prognozira njen rast od 7.8 posto.
Prema mastriškom kriteriju stopa inflacije u Hrvatskoj unatrag godinu dana bi smjela biti veća najviše za 1.5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom.
No Marić je kazao da postoje jasni signali da će se niže stope inflacije u pojedinim zemljama, primjerice Grčkoj, tretirati kao "odstupajuće varijable", pa da će Hrvatska naposljetku i taj kriterij zadovoljiti.
Ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine, a formalna i konačna odluka o ulasku očekuje se do prve polovice srpnja, nakon čega bi se trebalo nastaviti s daljnjim, već predviđenim koracima, poput dvojnog iskazivanja cijena, predopskrbe gotovim novcem i itd., izvijestio je Marić.
Rekao je i da u ovom trenutku uvođenje eura nema nikakvog utjecaja na inflaciju ili je taj utjecaj gotovo zanemariv, a i podsjetio da je inflatorni efekt od uvođenja eura kod sedam zemalja koje su ga zadnje uvele u prvoj godini i jednokratno u prosjeku iznosio od 0.2-0.4 postotna boda.
Reformama do preduvjeta za porezno rasterećenje
Marića su novinari pitali i o predloženom reformskom paketu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čiji cilj je povećanje neto plaća, a koji uključuje povećanje neoporezivog osobnog odbitka, smanjivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a tu je između ostalog i prijedlog smanjenja niže stope poreza na dohodak, kao i daljnje povećanje neoporezivih primitaka.
Marić je rekao da za dodatno rasterećenje rada treba stvoriti preduvjete, a to se može ostvariti putem reformi mirovinskog i poglavito zdravstvenog sustava.
"Kroz reforme treba pronalaziti prostor kako bi se sustav financijski ustabilio, smanjili pritisci na prihodnu stranu, a istovremeno stvorili preduvjeti za porezno rasterećenje", rekao je Marić, podsjetivši i su osnovne intencije Vladine porezne reforme od početka bili rasterećenje rada i dobiti, dakle smanjenje izravnih poreza.
Dnevnik.ba