Poručio je da je HDZ BiH prihvaćanjem Mišljenja Europske komisije konačno, svjesno ili nesvjesno, odbacio antieuropski, civilizacijski i povijesno zaostali koncept takozvane konstitutivnosti naroda.
"U ovom trenutku manje je bitno jesu li u HDZ-u svjesni ili ne toga da su prihvaćanjem Mišljenja EK, pa i deklarativnim, zauvijek nanijeli konačan poraz etničkim osnovama vlastite politike. U svijetu činjenica HDZ-ovo i deklarativno pristajanje na Mišljenje EK u pogledu izbornog zakonodavstva znači samo jedno. Odbacivanje zaostalog sovjetskog principa konstitutivnosti naroda, jer se Mišljenje EK naslanja na relevantne presude Europskog suda za ljudska prava", naveo je Komšić.
Upravo u jednoj od tih presuda, kaže on, konkretno u slučaju Zornić, Europski sud za ljudska prava nalaže odbacivanje konstitutivnosti i navodi da se na taj princip u izbornom zakonodavstvu moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja, te da je, kako Sud nalaže, došlo vrijeme da se taj princip u izbornom zakonodavstvu BiH odbaci.
Iz toga je i više nego jasno da je Mišljenje EK, koje se bazira na presudama EU suda, zapečatilo sudbinu HDZ-ovih zahtjeva za jačanjem etničkog izbornog modela. Takoreći, bajkama je došao kraj, i istinske europske vrijednosti su HDZ-u u političkom smislu došle glave, jer ako se Mišljenje EK bude dosljedno provodilo, eventualna promjena izbornog zakonodavsta, po preporuci Europske komisije, može ići samo u pravcu jačanja građanskog a nikako etničko - konstitutivnog principa, principa segregacije i dodatnog jačanja diskriminacije. Prema tome, što se preporuke Europske komisije budu više provodile, to će mogućnost djelovanja etničkih politika, pa i HDZ-ove, biti manja. Riječima velikog pisca; ni s kim europske vrijednosti nisu napravile takvu šalu kao s HDZ-om".
"U skladu s ingerencijama koje posjedujem kao član Predsjedništva BiH, učiniti ću sve da se preporuke iz Mišljenja Ezropske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZ BiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dva desetljeća gledao na Hansa Koschnika. Neće proteći nijedan moj susret sa službenicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će se i EU konačno decidnije u BiH založiti za građanski koncept nauštrb etničko - konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja".
Sve to, dodaje Komšić, razlog je više za "probosanske građanske stranke" , a naročito za stranke lijevo od centra (NS i SDP) da i one konačno, "uviđajući novonastalu realnost koju je proizvelo Mišljenje EK, naprave radikalan raskid s politikom mirenja između etničkog i građanskog koncepta, jer tu u budućnosti ne može i neće biti kompromisa".
"Stranka na čijem sam čelu davno se opredijelila isključivo za građanski koncept, pa joj je i samo Mišljenje EK u tom odabiru dalo za pravo da postupa upravo tako. Od SDP-a i NS-a očekujem da, ako se već smatraju građanskim strankama, u svojoj političkoj agendi također odbace princip tzv. konstitutivnosti naroda, kada ga je već, prihvaćanjem Mišljenja EK, na svoju nevolju odbacio i HDZ, jer se na ovom pitanju od strane SDP-a i NS-a ne može dvosmisleno ponašati kao što se ponašalo, primjera radi, na pitanju ANP-a. Za građansku BiH može biti samo onaj tko se zalaže za građanski koncept, a ne koncept mirenja nepomirljivog, etničkog i građanskog", naveo je Komšić.
Građanska država
Kao jedan od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže, u obvezi je poštovati Ustav Bosne i Hercegovine i zalaganje za ustavnost u tome smislu je neupitno.
"Međutim, pošto su pred nama procesi koji vidno moraju dovesti do značajnijih ustavnih promjena, što se vrlo jasno da isčitati iz preporuka i mjera Europske komisije, na meni je isto tako odgovornost da na dobronamjeran način skrenem pažnju na gore navedena pitanja, jer ona prevazilaze trenutne političke pozicije i odnose među nama, kako bi u interesu ove države spremnije dočekali izazove pred kojima će se ideja borbe za građansku državu Bosnu i Hercegovinu sigurno naći", ističe on.
Unaprijed odbacuje, kako kaže, eventualnu malicioznost samoprozvanih stručnjaka koji će njegov poziv na jačanje narativa o građanskoj državi, na demokratskim osnovama, označiti kao populizam, jer se radi o ljudima koji neće u politici gledati dalje od danas i šire od jednog procesa formiranja vlasti.
"S obzirom da se i DF i SDP i NS zalažu za građansku državu Bosnu i Hercegovinu, zbog te ideje, dobro bi bilo, ulazili mi nekad u budućnosti, pojedinačno kao stranke u suradnju ili ne, da na razini svakodnevnog političkog narativa uspostavljamo u ovom trenutku ovaj potpuno legitiman i od strane EU legitimiran zahtjev, koji nije ničije osobno ili stranačko vlasništvo nego političko naslijeđe ideje građanske Bosne i Hercegovine", poručio je on.
Dnevnik.ba