Najmanje 5000 ljudi u Libiji poginulo je u ovotjednim poplavama, objavili su Liječnici bez granica (Médecins sans frontières) u četvrtak, revidirajući raniju procjenu. Grad Derna na istoku Libije, epicentar katastrofe, prije tragedije imao je oko 100.000 stanovnika. Vlasti kažu da se najmanje 10.000 i dalje vodi kao nestalo. CNN nije mogao neovisno provjeriti brojke, prenosi Index.
Izbrisane cijele zgrade
Zgrade, kuće i infrastruktura izbrisani su kada je val visine sedam metara pogodio grad, objavio je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC), dodavši da more sada izbacuje mrtva tijela na obalu.
Postavlja se pitanje zašto je oluja koja je također pogodila Grčku i druge zemlje izazvala toliko žrtava i razaranja u Libiji. Stručnjaci kažu da je osim same oluje libijsku katastrofu uvelike pogoršao smrtonosni splet čimbenika, uključujući staru i derutnu infrastrukturu, neadekvatna upozorenja i utjecaje klimatske krize.
Ekstremne oborine koje su u nedjelju pogodile Libiju donio je olujni sustav nazvan Daniel. Nakon što je zahvatila Grčku, Tursku i Bugarsku, s teškim poplavama koje su ubile više od 20 ljudi, oluja se pretvorila u mediteransku ciklonu - relativno rijetku vrstu oluje s karakteristikama sličnima uraganima i tajfunima.
Ciklona je ojačala dok se kretala preko neuobičajeno toplih voda Sredozemlja prije nego što je u nedjelju olujnom kišom zasula Libiju. Donijela je više od 414 mm padalina u 24 sata u Al-Baydu, gradu zapadno od Derne, što je novi rekord.
Iako je prerano definitivno pripisati oluju klimatskoj krizi, znanstvenici su uvjereni da klimatske promjene povećavaju intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput oluja. Topliji oceani daju gorivo za rast oluja, a toplija atmosfera može zadržati više vlage, što znači više ekstremnih oborina.
"Oluje postaju sve žešće zbog klimatskih promjena", rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
Grad sklon poplavama
Derna je sklona poplavama, a njezini akumulacijski bazeni uzrokovali su najmanje pet smrtonosnih poplava od 1942. godine, od kojih je posljednja bila 2011. godine, prema istraživačkom radu koji je prošle godine objavilo libijsko Sveučilište Sebha.
Dvije brane koje su pukle u ponedjeljak izgrađene su prije otprilike pola stoljeća, između 1973. i 1977. godine, a izgradila ih je jedna jugoslavenska građevinska kompanija. Brana Derna visoka je 75 metara s kapacitetom skladištenja od 18 milijuna kubičnih metara. Druga brana Mansour visoka je 45 metara s kapacitetom od 1,5 milijuna kubičnih metara.
Te brane nisu održavane od 2002. godine, rekao je za Al Jazeeru zamjenik gradonačelnika Ahmed Madroud. Ali problemi s branama bili su dobro poznati. Dokument Sveučilišta Sebha upozorio je da brane u Derni imaju "visoki rizik od poplava" i da je potrebno periodično održavanje kako bi se izbjegle katastrofalne poplave.
"Trenutna situacija u rezervoaru Wadi Derna zahtijeva od dužnosnika da poduzmu hitne mjere za provođenje periodičnog održavanja postojećih brana", preporučeno je u prošlogodišnjem dokumentu: "U slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada".
Također je utvrđeno da okolnom području nedostaje odgovarajuća vegetacija koja bi mogla spriječiti eroziju tla. Stanovnici tog područja trebali bi biti svjesni opasnosti od poplava, stoji u dokumentu.
Grad zahvaćen ratom
Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji, rekla je za CNN da postoje ozbiljna pitanja koja se trebaju postaviti o standardu izgradnje brana i o tome je li rizik od vrlo ekstremnih kiša adekvatno vrednovan.
"Sasvim je jasno da bez ovog pucanja brane ne bismo imali tragičan broj smrtnih slučajeva", rekla je Stephens. "Brane bi trebale zadržati vodu, a njihove manjkavosti oslobođaju svu vodu odjednom", rekla je Stephens za Science Media Center, dodajući da su krhotine zahvaćene poplavnim vodama doprinijele razornoj moći".
Derna je u prošlosti bila trpjela štete, a njezina infrastruktura narušena je godinama borbi. Od borbe protiv ISIS-a, a kasnije i protiv istočnog zapovjednika Khalife Haftara i njegove Libijske nacionalne vojske (LNA), gradska infrastruktura se raspadala i krajnje je neadekvatna za poplave poput one koju je donijela oluja Daniel.
Boljim upozorenjima mogla se izbjeći većina žrtava u Derni, smatra čelnik Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda Petteri Taalas: "Da je postojala meteorološka služba koja je normalno funkcionirala, bilo bi i upozorenja. Bila bi proglašena evakuacija ljudi i izbjegli bismo većinu ljudskih žrtava".
"Jedna od najgorih poplava koje su se ikad dogodile"
Talaas je dodao da je politička nestabilnost u zemlji spriječila napore Svjetske meteorološke organizacije da surađuje s libijskom vladom na poboljšanju ovih sustava. Ipak, čak ni robusni sustavi ranog upozoravanja nisu jamstvo da se svi životi mogu spasiti, ističe Cloke.
Kvarove brana vrlo je teško predvidjeti, rekla je Cloke za CNN: "Imate ovu monstruoznu količinu vode koja potpuno uništava grad. To je jedna od najgorih poplava koje su se ikada dogodile".
Iako su brane obično dizajnirane da izdrže relativno ekstremne događaje, to često nije dovoljno, rekla je Cloke: "Trebali bismo se pripremati za neočekivane događaje, ali kad tome dodamo klimatske promjene, dobivamo bitno snažnije neočekivane događaje".
Rizik koji ekstremni vremenski uvjeti potaknutim klimatskim promjenama predstavljaju za infrastrukturu - ne samo za brane, već za sve, od zgrada do opskrbe vodom - javlja se na globalnoj razini. "Nismo spremni za ekstremne događaje koji nam dolaze", rekla je Cloke.
Dnevnik.ba