Ovo je jedan od najvažnijih zaključaka panel-diskusije koju je u studenom organizirao Centar protiv krijumčarenja umjetninama. U razgovoru za "Dnevni avaz" Jusufović ističe da bi ova baza pomogla istražnim organima da se aktivno uključe u borbu protiv ilegalne trgovine umjetninama.
- Usporedo s formiranjem ovog registra, potrebno je na nivou BiH usvojiti zakonodavni okvir kojim se uređuje popis umjetničkih fundusa. Ovim bi se prevenirali slučajevi krađe ili nestanka umjetnina u arhivama, bibliotekama, fundusima galerija, muzeja i drugim institucijama - kaže Jusufović.
Problem BiH kao države je, kako ističe, funkcionalnost.
- Nadležnost što se tiče ovoga bi trebala biti prvi Ministarstvu civilnih poslova. U svim državama to pripada ministarstvu kulture, 1996. godine Europska komisija je poslala delegaciju koja je obišla cijelu BiH i propisala sve što je uništeno, što je nestalo prema podacima koje su njima u tom momentu bile dostupne. I to nam može biti polazna točka. Kada se uspostavi ta baza onda treba da se formira komisija za restituciju i povrat tih djela - ističe Jusufović.
Što se tiče slike "Magdalena" slikara Đoke Mazalića, a koja je trenutno u Srbiji, Jusufović ističe da Enver Mulabdić ima sve dokumente da je slika njegovo vlasništvo te dodaje da se "ne bi Đuro Popović, kolekcionar iz Novog Sada bahatio, da je BiH uređenija država".
- Ono što mi imamo informacije, a one su u suštini potvrđene i od strane Interpola BiH, da je ta slika predana policiji u Beogradu i da se trenutno vrši vještačenje. Uzete su dodatne izjave i od gospodina Envera Mulabdića. BiH, odnosno obitelj Mulabdić posjeduje sve dokumente koji dokazuju da je to vlasništvo porodice Malabdić te da je to nelegalno oteto i ukradeno iz BiH. Centar protiv krijumčarenja umjetninama je pokrenuo svoju bazu i 188 djela iz BiH imamo u bazi – ističe Jusufović.
Međutim, pljačka umjetnina nikada nije prestala, to je proces koji se odvija u kontinuitetu.
- Nije mala stvar što su najveći kriminalni likovi uključeni u to. Kad im oduzmeš svu imovinu, njima ostaju umjetnine koju mogu deponirati u bilo koju državu svijeta. Kriminalci onda trguju i vrte milijune eura, kupuju oružje i drogu. Dakle, ovo treba promatrati kao sigurnosno pitanje - pojašnjava Jusufović u razgovoru za "Dnevni avaz".
Dnevnik.ba