Gary Koren
Izraelski veleposlanik o Thompsonu: "Ako stotine tisuća ljudi vole tog pjevača, što se tu može"
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren govorio je o situaciji na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana. Za Novi list je komentirao trajanje rata, odnose snaga, ali i hrvatsku unutarnju politiku.
Upitan o izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da se rat s Iranom bliži kraju, dok drugi izvori govore o mogućem višemjesečnom sukobu, Koren je istaknuo da postoji mnogo dezinformacija. "Ono što je rekao predsjednik Trump možda jest realistično, a možda je samo želio zbuniti Irance. Nije na meni da komentiram izjave američkog predsjednika. U svakom slučaju, mi ćemo poštovati što god SAD odluči. Mi smo, naravno, jako dobro koordinirani i jako dobro surađujemo na političkoj i vojnoj razini", rekao je Koren.
Na napise američkih medija da Trumpovi savjetnici predlažu što brži završetak rata zbog rasta cijena energenata i nepopularnosti sukoba u javnosti, veleposlanik odgovara kako naslovi ponekad više odražavaju osobna mišljenja novinara.
"Ne tvrdim da je to slučaj i za ovaj tekst, ali događa se. Siguran sam da Bijela kuća ima najbolje ljude koji daju različite savjete. I oko toga koliko rat košta i koje je značenje produženja rata, što će se vjerojatno i dogoditi ako ne prestane odmah. Siguran sam da proces donošenja takvih odluka nije nimalo lagan", kazao je, dodavši da su mediji postali dio stvarnosti ratova 21. stoljeća.
Energetski rat i europski interesi
Koren naglašava da su izraelski prioriteti trenutno analiza događanja u Iranu, Bejrutu i Libanonu te namjere Hezbolaha. "Naš je fokus na ratu. Iranci napadaju zemlje zaljeva. Iranci napadaju naftnu infrastrukturu. Oni prijete da će prekinuti tijek nafte. Naravno, oni tako postupaju da povećaju pritisak na zapad. Naravno da je to povezano s cijenama energije. Ovo je i energetski rat", pojasnio je, povlačeći paralelu s Jomkipurskim ratom kada je OPEC uveo naftni embargo Zapadu.
Ističe kako su operacije SAD-a i Izraela također u interesu Europe. "Ako iranski režim opstane, što je najgori slučaj, sada s novim vođom - koji je vjerojatno samo preslika njegovog pokojnog oca, možda čak i manje racionalan - to će biti jako loša vijest. Cijene će se vjerojatno vratiti na normalu, ali to znači da prijetnja neće nestati. I to ne samo za nas", rekao je. "Znate, ljudi koji viču da žele 'smrt Americi' i 'smrt Izraelu', to zaista tako i misle. Pod uvjetom da nitko ne viče 'smrt Europi', Europljani su više zabrinuti za cijenu energije. Ne krivim ih zbog toga. Ali govorim o stvarnosti s kojom smo suočeni", dodao je Koren.
Prijetnje uništenjem
Na pitanje o iranskom raketnom programu, Koren kaže da Iran nije pristao odustati od projektila ni od podrške svojim saveznicima poput Hezbolaha, Hamasa i Hutista. Na tvrdnju da bi se Iran bez projektila teško mogao obraniti, odgovara: "Mi nismo nikad napali, a da u pitanju nije bio neki stvaran povod. Mi nemamo problem s iranskim narodom. Iranski režim je stvorio ovu situaciju. I sad oni žele ishod u kojem postaju potpuno imuni... tako da budu sposobni napraviti štogod žele. Jer nitko se više neće usuditi napasti državu koja ima nuklearno oružje."
Naglasio je ključnu razliku između Izraela i drugih iranskih susjeda. "Drugim se iranskim susjedima ne prijeti uništenjem kao što se prijeti Izraelu. Skandiranje 'smrt Izraelu' može se svakodnevno čuti na trgovima Teherana i drugih iranskih gradova." O mogućnosti kompromisa kaže: "Nećemo se protiviti ako će biti bilo kakvih znakova zatopljavanja u Teheranu... Najvažnija bi stvar trebala biti prekid stalnog pozivanja na uništenje Izraela." Postavio je i pitanje zašto Iranu trebaju balistički projektili dometa 2500 kilometara i obogaćeni uranij za vojne potrebe ako je riječ o mirnodopskom programu.
Novi iranski vođa i ciljevi operacije
Očekivanja od novog iranskog vjerskog vođe nisu optimistična. "Čini se da nije ništa manje radikalan od svog oca... Izabralo ga je radikalno krilo u iranskom vodstvu. Stoga sve to ne izgleda previše pozitivno", smatra Koren. Ipak, dodaje da su zajedno s američkim saveznicima već urušili značajan dio iranskih vojnih sposobnosti, uništivši oko 50 posto balističkih projektila. "Nastavljamo napade i na iranski nuklearni program.
Ovog tjedna smo bili jako koncentrirani na sjedišta iranskog režima, zapovjedna mjesta, policijske stanice, kampove Basidža... i nastavit ćemo s tim", poručio je. Dodao je da se bave i Hezbolahom te da se nadaju da bi libanonska vojska mogla razoružati tu skupinu. "Da nije postojala egzistencijalna prijetnja, ova se operacija možda ne bi ni dogodila", zaključio je.
O Thompsonu
Na pitanje o različitim stavovima hrvatske Vlade, koja podržava operaciju, i predsjednika Republike, koji je naziva kršenjem međunarodnog prava, Koren je odgovorio diplomatski. "Imamo potpuno poštovanje za institucije kojima su u Hrvatskoj na čelu izabrani dužnosnici. Vi ste snažna demokracija. Jako smo sretni što Hrvatska živi u miru, što ste članica NATO-a. Podržavamo članstvo Hrvatske u OECD-u. Imamo odlične odnose", rekao je, spomenuvši i uspješan posjet ministra obrane Ivana Anušića.
Komentirajući društvenu raspravu u Hrvatskoj potaknutu koncertom Marka Perkovića Thompsona prošlog srpnja, Koren je kazao: "Ne želimo se miješati u unutarnju hrvatsku politiku. Ljevica, desnica, centar - svašta se koristi u političkoj utakmici protiv političkih protivnika. To se nas ne tiče. Ako stotine tisuća ljudi vole glazbu tog pjevača, što se tu može."
Dodao je da Izrael ne može zaboraviti tragičnu povijest, ali da to trenutno nije prioritet. "Svaka država se mora sama baviti svojim, da tako kažem, tamnim stranama povijesti. Puno je dobrih stvari ovdje napravljeno. Imamo povjerenje u pristup Vlade tom pitanju", rekao je. Zahvalio je Hrvatskoj na predsjedanju IHRA-om i trudu u obrazovanju o holokaustu, ali je ponovio: "Naši prioriteti su sada vezani za egzistencijalnu prijetnju gdje druga strana, Iranci, planiraju još jedan holokaust. I Hamas, kao iranski proxy, posvećen je uništenju Države Izrael. Stoga očekujemo da će ljudi posvetiti puno više pažnje toj neposrednoj izraelskoj brizi."
Dnevnik.ba