Bošnjački član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dao je ekskluzivan intervju za Novu TV u kojem je istaknuo važnost posjeta hrvatske predsjednice i potrebu rješavanja otvorenih pitanja. Posebno je pozdravio posjet Kolinde Grabar-Kitarović Ahmićima nazvavši ga ‘lijepom gestom na kojoj treba graditi daljnje odnose’, prenosi Jutarnji list.
No, uoči posjeta Grabar-Kitarović stjecao se dojam da hrvatska predsjednica nije dobrodošla. Izetbegović ipak nije tog mišljenja: ‘Pa bilo je reakcija na njezin odlazak u Tursku. Ali po reakciji na ulici ne bi se moglo reći da nije bila dobrodošla. Vidjeli ste susret s majkama Srebrenice. Mi smo imali ovdje dobre, kvalitetne, iskrene razgovore, onako kako to treba biti između Hrvatske i BiH. Inzistirao sam na otvorenim pitanjima. Predugo ponavljamo već 22 godine da bi ih trebalo riješiti.‘
Komentirao je stav oko gradnje Pelješkog mosta za što ima jedan uvjet: ‘Nemamo mi ništa protiv gradnje Pelješkog mosta. Dapače, njime će se smanjiti i promet kroz Neum itd. Mi samo želimo da se Bosni i Hercegovini ne uzme pravo, ovako kako smo mi iza prava Republike Hrvatske da spoji svoj teritorij, BiH da se garantira od strane Hrvatske ono što joj garantira UNCLOS, dakle konvencija UN-a o pravu pristupa moru.’
Dotaknuli su se u razgovoru potom prijedloga hrvatskih stranaka da novim izbornim zakonom biraju svog nacionalnog stranačkog predstavnika u nacionalno konfigurirana tijela, a Izetbegović je naglasio da niti on osobno ni njegova stranka ne osporavaju taj prijedlog.
‘Ne brani to SDA, da budemo potpuno jasni, da ne bismo krenuli od pogrešne pretpostavke. Mi imamo presude Suda za ljudska prava iz Haaga koje idu u smislu građanskog principa, dakle prava svakoga, s bilo kojeg pedlja ove zemlje, da se kandidira i da bude biran. U potpunoj suprotnosti je ovo što je predložio HDZ. I mi smo dobili upozorenje Europske komisije da ne idemo u tom smjeru. Druga stvar, kad je u pitanju Dom naroda. Ne možemo mi dozvoliti da primjerice Bošnjak iz Livna ili Bošnjak iz Posavine ne bude predstavljen u tom Domu naroda. Jer on bolje zna što je njegov bitan nacionalni interes od Sarajlije Bošnjaka.‘
S druge strane, isti se princip, smatra Izetbegović, ne može primijeniti na Hrvate: ‘Ne. Oni su tražili direktno - gdje ih ima više... Definitivno bi odustali od nekih dijelova gdje ih ima manje. Recimo u Bihaću, gore u Unsko-sanskom kantonu, par tisuća Hrvata... Oni bi odustali od te stvari zato da ih bude više iz Hercegovine. U stvari da dođu do većeg broja u Domu naroda. U ovom trenutku u Domu naroda, gdje Hrvata ima 17, njih 14 ih je iz HDZ-a i HDZ 1990 odnosno 13 iz HDZ-a i 1 iz HDZ 1990.‘
Dodao je da ih je Europska komisija upozorila na implementaciju presuda, primjerice Sejdić i Finci: ‘Mi moramo provesti ove tri presude. I mi smo upozoreni od Europske komisije da ne idemo u suprotnom smjeru. Ako se želimo kretati po europskom putu BiH mora to provesti. U okviru implementacija ovih presuda treba riješiti i zahtjeve Hrvata u BiH. I mi smo imali to rješenje. Gospodin Füle ispred Europske unije je ponudio vrlo dobra rješenja koja su imala jedan balans, zagarantirao je Hrvatima ovo što traže. Međutim, hrvatski predstavnici su to odbili‘, rekao je Izetbegović.
U nastavku donosimo ostatak intervjua u cijelosti:
Kako Vi vidite rasplet ove situacije? Recimo, hipotetski, zapad se na neki način, koliko sam uspjela shvatiti, boji da ne bi došlo do krize nakon sljedećih izbora. Republika Srpska, koja nema prevelike želje, i oni to vrlo otvoreno govore, ostati u BiH... Ukoliko sve to bude neizvjesno, bojite li se možda neke jače ustavne krize u smislu bosanskohercegovačke ustavnosti?
Pa nešto što bi moglo ugroziti jedinstvo BiH - teritorijalni integritet, takve stvari se ne bojim. Jer ne mislim da ima netko takav tko će se usuditi u BiH krenuti u tom smjeru.
Zbog čega Vaša stranka osporava početak gradnje Pelješkog mosta?
Nemamo mi ništa protiv gradnje Pelješkog mosta. Dapače. Jer smanjit će se i promet kroz Neum. Tu postoje pogrešne teze da mi namjeravamo u Neumu graditi neku luku pa se straši narod u Neumu. Neum treba zaštititi, možda od ulaska svih velikih brodova. Mi samo želimo da se BiH ne uzme pravo. Ovako kako smo mi za pravo Hrvatske da spoji svoj teritorij, da se BiH garantira od strane Hrvatske ono što garantira Konvencija UN-a o pravu pristupa moru. Ništa više od toga.
Ali to nitko ne osporava. Predsjednica je jučer to jasno rekla.
Ona je to jučer rekla. Mi očekujemo takav papir da potpišemo.
Vratila bih se na posjet predsjednice Grabar-Kitarović Turskoj. Reakcije su bile izrazito negativne. Zbog čega?
Reakcije političara nisu bile osobito negativne. Ja sam prvi rekao da ne mogu komentirati nešto na temelju špekulacija da je ona otišla da se dogovara oko našeg izbornog zakona. Percepcija u javnosti je bila takva jer Bosanci ne vole kada se o njihovoj sudbini dogovara izvan BiH.
Zbog čega razgovarati s gospodinom Erdoganom, koji je i Vaš prijatelj, ne bi bilo legitimno?
Moja reakcija nije bila loša. Ali, 10 godina moćne zemlje koje su kreirale Daytonski mirovni sporazum, zajedno s nama pokušavaju riješiti ovu stvar. Ja ne vjerujem da je u stanju, evo, prijateljska zemlja Hrvatska i Turska, onako olako ući u taj problem i riješiti ga. To zaista nije lako riješiti.
Pitanje sigurnosti je vrlo vitalno pitanje. Jučer je Predsjednica rekla da naše sigurnosne službe dobro surađuju. Neki su otišli ratovati u Siriju, na Bliski istok. Vraćaju se. Kako Vi vidite to pitanje?
Ovaj islamistički ekstremizam je prenapuhan jer, kao što rekoh, godinu i pol nismo imali nikakvog problema po toj liniji. Mi smo se tome suprotstavili na svaki način, prije svega ideološki. I to nisu ljudi koji su ratovali u BiH. To su neki mladi momci koji su se rodili u vrijeme kad se ratovalo u BiH, koji su radikalizirani zbog onoga što vide na televiziji, što se događa s muslimanima diljem svijeta. To im ne daje pravo, naravno, da rade probleme u BiH i bilo gdje drugdje i većina njih je završila u zatvoru.
Predsjednica je upravo bila u Ahmićima i poklonila se bošnjačkim žrtvama koje je pobila vojska Hrvatskog vijeća obrane. Kako to komentirate?
To je jedna lijepa gesta od koje trebaju svi učiti. To je taj put. Mi smo s Hrvatskom imali različitih iskustava. Neka nisu dobra, neka su jako dobra. I na liniji dobrih iskustava treba graditi daljnje odnose.
Biste li Vi otišli u Križančevo Selo pokloniti se žrtvama 64 Hrvata koje je pobila Armija BiH?
Svakako. Apsolutno, naravno. I predložio sam takvu stvar Predsjedništvu, dvojici drugih članova na početku mandata. Da napravimo tu stvar, da se poklonimo žrtvama svih strana. Nažalost ideja nije prošla, ali evo, nikad nije kasno.
Dnevnik.ba