Iranski predsjednik naredio prekid suradnje s IAEA-om!

Iranski predsjednik naredio je u srijedu obustavu suradnje zemlje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon što su američki i izraelski zračni napadi pogodili njezina najvažnija nuklearna postrojenja, što će vjerojatno dodatno ograničiti mogućnosti inspektora da prate iranski program obogaćivanja uranija do gotovo razine potrebne za izradu oružja.

Još nema detalja

Naredba predsjednika Masouda Pezeshkiana, međutim, nije sadržavala nikakve rokove niti pojedinosti o tome što bi ta obustava podrazumijevala. Ipak, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi naznačio je u intervjuu za CBS News da bi Teheran i dalje bio spreman nastaviti pregovore sa Sjedinjenim Državama.

„Ne mislim da će se pregovori ponovno pokrenuti tako brzo”, rekao je Araghchi, osvrćući se na Trumpove komentare da bi razgovori mogli početi već ovog tjedna. Međutim, dodao je: „Vrata diplomacije nikada se neće potpuno zatvoriti.”

Iranski nuklearni sporazum iz 2015. s svjetskim silama, koji je ispregovaran za vrijeme tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame, omogućio je Iranu obogaćivanje uranija do 3,67% — dovoljno za napajanje nuklearne elektrane, ali daleko ispod praga od 90% potrebnog za uranij u kvaliteti za oružje, javlja Euronews.

Što ima Iran?

Iran je obogaćivao uranij do 60%, što je tehnički korak do razine za izradu nuklearnog oružja. Također ima dovoljno zaliha da, ako želi, izgradi više nuklearnih bombi.

Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, ali IAEA, zapadne obavještajne službe i drugi smatraju da je Teheran imao organizirani program za izradu oružja sve do 2003.

Hoće li Teheran ponovno pokrenuti obogaćivanje uranija?

U međuvremenu, glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je da bi Iran mogao ponovno pokrenuti obogaćivanje uranija „u roku od nekoliko mjeseci”.

„Kapaciteti koje imaju i dalje postoje. Mogu imati… u roku od nekoliko mjeseci, rekao bih, nekoliko kaskada centrifuga koje se vrte i proizvode obogaćeni uranij”, rekao je Grossi u intervjuu za CBS News u subotu.

„Ali kao što sam rekao, iskreno govoreći, ne može se tvrditi da je sve nestalo i da više ništa ne postoji.”

Što će sada Trump?

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi sankcije Iranu mogle biti ukinute ako pristanu djelovati mirno.

„Imamo sankcije. Ali ako učine ono što moraju, ako mogu biti mirni i ako nam pokažu da neće nanositi daljnju štetu, ukinuo bih ih, i to bi napravilo veliku razliku”, rekao je Trump za Fox News.

Trump je objasnio da je odbio iranski zahtjev za obogaćivanje uranija tijekom pregovora, navodeći: „Ne bih to dopustio”, a potom je opravdao bombardiranje iranskog nuklearnog postrojenja rekavši: „Iran ne smije imati nuklearno oružje, a bili su tjednima udaljeni od toga.”

Dana 22. lipnja, SAD je zajedno s Izraelom izveo višestruke napade na tri iranska nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan. Trump je rekao da su postrojenja „potpuno uništena” i da su napadi vratili iranski nuklearni program „desetljećima unatrag”.

Dnevnik.ba