Ilustracija.
Vijesti

Iran razmatra povlačenje iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja

/

Iranske vlasti hitno razmatraju mogućnost povlačenja iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) jer se sve više stvara konsenzus da daljnje članstvo više ne služi interesima zemlje, izvijestila je agencija Tasnim u subotu.

Prema izvješću, institucije, uključujući Islamsku savjetodavnu skupštinu (parlament), procjenjuju ovaj potez, a rasprave napreduju prema „konačnom zaključku“ da ne postoji opravdanje za ostanak u sporazumu.

Ovakav razvoj događaja uslijedio je nakon niza službenih izjava koje dovode u pitanje vrijednost NPT-a, uključujući komentare parlamentarnih dužnosnika koji su rekli da sporazum nije pružio nikakve konkretne koristi Iranu niti ga zaštitio od ponovljenih napada na njegove nuklearne objekte.

Iranski dužnosnici istaknuli su da, iako ostaju unutar okvira sporazuma, zemlja i dalje trpi napade i sabotaže usmjerene na svoju nuklearnu infrastrukturu. Također su naveli da je sporazum omogućio stranim obavještajnim službama da iskoriste međunarodne inspekcije kao pokriće za špijunažu usmjerenu na osjetljive nuklearne lokacije.

Izvješće dolazi i u kontekstu nedavne američko-izraelske agresije na iransku nuklearnu infrastrukturu, uključujući napade na objekte povezane s preradom urana i proizvodnjom teške vode. Ti napadi izazvali su ozbiljnu međunarodnu zabrinutost, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je da napadi na nuklearne lokacije mogu imati „ozbiljne posljedice“ i predstavljati rizik od radioloških padalina koje bi mogle zahvatiti širu regiju.

Unatoč tim upozorenjima, takvi objekti i dalje su napadani, što dodatno jača stav Teherana da međunarodni mehanizmi nisu pružili ni minimalnu zaštitu.

Prema članku 10. NPT-a, povlačenje je dopušteno kada su ugroženi najviši interesi države, uz obvezni tromjesečni rok najave.

Iranski dužnosnici i povezani mediji sve češće tvrde da NPT nameće obveze bez odgovarajućih sigurnosnih jamstava, posebno u svjetlu kontinuirane agresije i sabotažnih operacija koje se pripisuju neprijateljskim akterima. Teheran je također izrazio ozbiljnu zabrinutost u vezi s ulogom IAEA-e, navodeći da su inspekcijski mehanizmi iskorišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.

Međunarodne reakcije dodatno su naglasile rizike povezane s nedavnim napadima. Ujedinjeni narodi opisali su situaciju kao „izuzetno opasnu“, dok je Rusija upozorila da bi napadi u blizini iranskih nuklearnih objekata mogli imati ozbiljne i potencijalno nepovratne posljedice.

Rasprava se odvija u trenutku kada je suradnja između Irana i IAEA-e već pogođena nakon američko-izraelske agresije koja je započela 28. veljače, pri čemu su ograničenja pristupa inspektora smanjila međunarodni nadzor nad iranskim nuklearnim aktivnostima.