Internetska trgovina cvjeta, siva ekonomija raste, a FBiH još čeka zakon o e-trgovini

Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, Federacija BiH još nije usvojila poseban zakon o elektroničkoj trgovini, iako je Vlada FBiH njegov nacrt utvrdila još 16. srpnja ove godine.

Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija BiH zbog sive ekonomije u elektroničkoj trgovini godišnje gubi više od 200 milijuna KM javnih prihoda, a usvajanje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, učinkovitiji nadzor i bolju zaštitu potrošača.

Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne skupine za izradu Zakona o elektroničkoj trgovini FBiH, u razgovoru za Fenu ističe da je donošenje ovog propisa nužno kako bi se uredilo tržište koje se razvija znatno brže od zakonodavstva.

– Elektronička trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistriranu prodaju, poreznu nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, jamstva i mogućnosti ostvarivanja zakonskih prava – kazao je Kadić.

Naglasio je da je utvrđivanjem nacrta zakona Vlada FBiH napravila važan korak prema sustavnom uređenju ovog područja, ali da je za njegovo stupanje na snagu potrebno dovršiti parlamentarnu proceduru.

– Naš je cilj da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne ovisi o Ministarstvu. Svako dodatno razdoblje pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poreznu nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača – rekao je Kadić.

Dodao je da je zakon pripremila radna skupina u kojoj su sudjelovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, udruge za e-trgovinu, vodećih internetskih platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH. Njegova izrada dio je šireg procesa reforme i modernizacije trgovinskog sektora.

Više od 200 milijuna KM izgubljenih javnih prihoda

Jedan od ključnih razloga za donošenje zakona jest opseg sive ekonomije u elektroničkoj trgovini. Prema procjenama Ministarstva, godišnji gubici javnih prihoda po toj osnovi premašuju 200 milijuna KM.

Kadić pojašnjava da je precizno mjerenje sive ekonomije otežano činjenicom da značajan dio internetske prodaje nije odgovarajuće statistički evidentiran.

– Neregistrirana internetska prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi porezne prihode, registrirani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektroničku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru – naveo je Kadić.

Prema njegovim riječima, problem je posebno izražen na društvenim mrežama, gdje se proizvodi oglašavaju i prodaju putem privatnih profila, često bez jasno istaknutih podataka o prodavatelju i transparentnih informacija o uvjetima kupnje.

Zbog toga je nacrtom zakona predviđeno da se prodaja putem društvenih mreža promatra u skladu s pravilima koja vrijede za elektroničku trgovinu, pri čemu je odlučujuće obavlja li se trgovinska djelatnost, a ne putem kojeg se digitalnog kanala roba prodaje.

– Ako netko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizira dostavu i ostvaruje prihod kroz organiziranu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnova za izbjegavanje zakonskih obveza – pojasnio je.

Istodobno, kako je naglasio, cilj nije ograničavati građane koji povremeno prodaju vlastite rabljene stvari, poput odjeće, namještaja ili telefona, nego spriječiti da se iza formalno privatnih profila skriva kontinuirana, neregistrirana trgovina.

Kupci često ne znaju od koga kupuju

Osim gubitaka javnih prihoda i nelojalne konkurencije, neuređeno tržište elektroničke trgovine nosi rizike i za potrošače. Među problemima su neisporučena roba, proizvodi koji ne odgovaraju oglasu, lažni profili te prodavatelji koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke ili brišu svoje račune.

Kadić ističe da je u takvim situacijama jedan od najvećih problema nemogućnost identifikacije odgovornog prodavatelja.

– Zato smo nacrtom zakona preciznije uredili obveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektroničko sklapanje ugovora i informiranje korisnika o uvjetima kupnje. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati informacije o tome od koga kupuje, što kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema – kazao je.

Podsjetio je da Zakon o unutarnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu može organizirati samo registrirani trgovac, kao i obvezu objavljivanja podataka o njegovu identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.

Cijene, uključujući informacije o troškovima dostave, porezima i drugim izdacima koji utječu na konačan iznos kupnje, moraju biti jasno naznačene, dok se izdavanje računa i evidentiranje prometa provode u skladu s važećim trgovinskim, poreznim i fiskalnim propisima.

– Elektronički način prodaje ne predstavlja osnovu za izbjegavanje obveza koje vrijede za trgovce. Zakon o elektroničkoj trgovini treba promatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uvjeti. Naš je cilj da internetska kupnja prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavatelj izbjegava odgovornost – istaknuo je Kadić.

Nadzor digitalnog tržišta i kazne do 30.000 KM

Nacrtom zakona definirane su i nadležnosti institucija odgovornih za njegovu provedbu. Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali nadležni federalni, županijski, gradski i općinski tržišni inspektori, u okviru svojih zakonskih ovlasti.

Za razliku od tradicionalne trgovine, u kojoj se nadzor uglavnom obavlja u poslovnim prostorima, kontrola elektroničke trgovine može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektroničke narudžbe, evidencije transakcija i način isporuke robe.

Nacrtom su predviđene novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravne osobe koje obavljaju elektroničku trgovinu bez registracije ili krše ključne obveze transparentnosti i zakonitog poslovanja. Sankcije su predviđene i za elektroničke platforme i dostavne službe koje ne postupaju u skladu sa svojim zakonskim obvezama.

– Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira – naglasio je Kadić.

Dodao je da je za učinkovitu kontrolu potrebno osigurati koordinaciju tržišnih inspekcija, poreznih tijela i drugih nadležnih institucija.

Europski standardi i ravnopravniji uvjeti poslovanja

Nacrt zakona izrađen je s ciljem usklađivanja s relevantnim direktivama Europske unije, a njegova primjena trebala bi pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti, transparentnijem poslovanju i jačanju konkurentnosti domaćih trgovaca.

Kadić smatra da elektronička trgovina istodobno predstavlja značajnu razvojnu priliku za male poduzetnike, obrtnike, obiteljska poduzeća i domaće proizvođače, kojima digitalni kanali omogućuju pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.

Zbog toga je, kako je naveo, važno uspostaviti pravila koja će olakšati uključivanje u legalne poslovne tokove, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, ali uz obvezno poštovanje osnovnih standarda zakonitog poslovanja i zaštite potrošača.

Istodobno je upozorio da prekogranična priroda elektroničke trgovine zahtijeva suradnju različitih razina vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici, međunarodnom prometu robe i neizravnom oporezivanju.

– Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno učinkovita zaštita potrošača i ravnopravni uvjeti poslovanja zahtijevaju i suradnju entitetske i državne razine vlasti, regulatorni okvir na razini Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima – kazao je Kadić.

Naglasio je da usklađivanje s europskim zakonodavstvom nadilazi puko ispunjavanje obveza na putu Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europskoj uniji.

– Usklađivanje s europskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obveza na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike – poručio je Kadić.

Dnevnik.ba