Na web stranicama specijaliziranim za online trgovinu u Bosni i Hercegovini (BiH) svakodnevno se mogu naći oglasi za prodaju lijekova koji se izdaju, isključivo, na liječnički recept.
Radio Slobodna Europa (RSE) je pratio nekoliko dana internet stranice na kojima se prodaju takvi lijekovi.
Dominiraju oni za erektilnu disfunkciju, poput viagre, kamagre, sumnjivi preparati poput zlatne mušice ili crne udovice.
Prisutni su i analgetici (lijekovi protiv bolova), te opijati.
Uglavnom se radi o falsifikatima lijekova koji su štetni po zdravlje.
Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, najčešće se prodaju neprovjereni lijekovi iz Kine, Srbije, Indije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Kako u BiH funkcionira crno tržište lijekovima?
Prodavači robu isporučuju lično ili šalju poštom, ne trudeći se sakriti identitet.
Jedan od njih za RSE kaže kako se o proizvodima i cijenama, koje nudi za lijekove bez recepta, može saznati sve na internet stranici specijaliziranoj za online trgovinu.
“Ne kažem ja da je legalno. Nije legalno. Nije zakonito, znam”, kaže ovaj prodavač, koji je želio ostati anoniman, dodajući kako nije zabrinut zbog toga što nelegalno prodaje.
“Nije to specijalno da ti zarađuješ nešto od toga, pa, hajde. Al’ to je sve sitno, za kave”, kaže on.
Drugi prodavač za RSE tvrdi da ne prodaje nezakonite lijekove, usprkos tome što na njegovom Facebook profilu reklamira viagru po cijeni od 40 maraka (oko 20 eura) i nudi besplatnu dostavu u Sarajevu i Zenici.
Slučaj braće Velić
Braća Amel i Amer Velić, 31-godišnjaci iz Sarajeva, osuđeni su sredinom kolovoza ove godine za nedopuštenu trgovinu lijekovima.
Priznali su da su tijekom tri mjeseca 2021. godine nabavljali lijekove od većeg broja proizvođača i uvoznika, koje su prodavali putem internet oglasnika i isporučivali brzom poštom ili lično.
Prilikom pretresa kuće, vozila i firme Vamel d.o.o., čiji je osnivač Amel Velić, inspektori su pronašli i oduzeli veće količine raznih lijekova.
Osim robe, od braće Velić je oduzeto i skoro 18.000 eura.
Nakon priznanja, braća su osuđena na uvjetne kazne zatvora, Amel u trajanju od jedne godine, a Amer na šest mjeseci.
Uvjetna kazna zatvora u ovom slučaju znači da osuđenici ne idu u zatvor, osim ako počine novo kazneno djelo u roku od tri godine od dana pravosnažnosti presude.
Amel Velić za RSE kaže da ne želi komentirati slučaj, dok je njegov brat bio nedostupan.
Istovremeno, iz Tužiteljstva BiH je u kolovozu, nakon presude, priopćeno kako je “kažnjavanje ove vrste kaznenih djela važno”, te da se “nanosi velika šteta i opasnost za zdravlje stanovništva, jer navedeni lijekovi nisu prošli zakonom propisane kontrole”.
Kazneni zakon BiH za nezakonitu trgovinu lijekovima propisuje kaznu između jedne i deset godina zatvora.
Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upit RSE zbog čega je sklopljen sporazum s braćom Velić, na osnovu kojeg im je izrečena blaža kazna od zakonom propisane, kao ni zašto nisu kazneno gonjeni proizvođači i uvoznici lijekovima od kojih su braća Velić nabavljali lijekove.
Tko je nadležan za nelegalnu online trgovinu?
Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je bila jedna od 22 agencije koje su sudjelovale u policijskoj akciji širom svijeta, koju je u lipnju vodila Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija – INTERPOL.
Tada je zaplijenjeno više od tri milijuna komada ilegalnih i falsificiranih medicinskih sredstava, čija vrijednost je procijenjena na 11,4 milijuna eura. Zatvoreno je više od 4.000 internet stranica za prodaju. U okviru iste akcije uhićene su dvije osobe u BiH.
Iako je bh. agencija bila uključena u policijsku akciju, za RSE navode da nemaju nadležnost u suzbijanju nelegalne online trgovine.
“Agencija je nadležna za izdavanje dozvola za proizvodnju, stavljanje u promet lijeka, kao i za velepromet, te laboratorijsko ispitivanja i ocjenu kvaliteta lijekova, farmaceutsko-inspekcijski nadzor, te praćenje neželjenih dejstava lijekova”, ističe se u odgovoru za RSE.
U nadležnoj agenciji dodaju da im nije poznat ni slučaj braće Velić, usprkos tome što je konstatacija Tužiteljstva BiH da su braća Velić lijekove nabavljala od proizvođača i uvoznika lijekova.
“Agencija nema informacije vezane za ovaj slučaj niti nam je poznato o kojim se lijekovima radi”, ističe se u odgovoru.
Online trgovci vs policija
Jedan od prodavača nelegalnih lijekova putem interneta kaže za RSE kako nikada nije čuo da je neko uhićen zbog nelegalne prodaje lijekova.
“Nisam zabrinut, prvi put čujem za to. Kod mene prevladava ovaj turski macun med, a ovo je usputno, te šumeće makagra i ti gelovi. Tako da mislim, čim se može na internetu normalno objavit’ – ne vidim problem”, ističe on.
Prema podacima INTERPOL-a, organizirane kriminalne grupe godišnje na globalnom tržištu prodaju ilegalne lijekove, čija vrijednost je procijenjena na 4,6 milijardi eura.
Opasnosti od konzumiranja ovakvih lijekova
Predsjednik Komore magistara farmacije u bh. entitetu Federacija BiH Marin Crnogorac kaže za RSE da kupovinom lijekova na crnom tržištu i bez kontrole liječnika kupuju “mačka u vreći”.
Ističe da ti lijekovi nisu prošli rigorozne kontrole koje Agencije za lijekove BiH kontrolira prije njihovog puštanja na tržište.
“Konzumacija tih lijekova je opasna, jer može izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Stvar je u tome da pacijenti tada konzumiraju nešto za što ne znaju kako je, gdje i od čega napravljeno. Agencija za lijekove objavljuje godišnje izvještaje o broju prijavljenih nuspojava na lijekove”, ističe Crnogorac.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da su lijekovi s crnog tržišta potencijalno opasni, jer nisu prošli zakonske kontrole.
Navodi i da postoji velika mogućnost da je riječ o krivotvorenim proizvodima, koji su potencijalno opasni po život i zdravlje ljudi.
Pojava lažnih lijekova je primijećena u svim dijelovima svijeta, a uglavnom se prodaju na pijacama i putem interneta.
Nerijetko lažni lijekovi nađu put i do klinika i bolnica, navodi SZO.
Iz krovne organizacije objašnjavaju da je krivotvoreno oko deset posto lijekova, koji se prodaju na tržištima nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja.
Takvi lijekovi, najčešće, ne sadrže aktivni sastojak, dok su neki od njih otrovni, jer sadrže potencijalno smrtonosne nivoe pogrešnog aktivnog sastojka ili druge otrovne kemikalije.
Neki od njih su kontaminirani bakterijama, pa konzumacija takvih može biti potencijalno smrtonosna, ističu iz SZO-a.
Dnevnik.ba