Ne toliko zbog domaćih muslimana koliko zbog izvoza, a Hrvatska po tome prednjači u regiji. Šerijatski zakon muslimanima, među ostalim, nalaže što je zabranjeno jesti i piti, a kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose znak "halal", koji jamči da hrana ne sadrži za muslimane zabranjene tvari, prije svega svinjetinu, alkohol i GMO.
Iako je halal hrana prisutna više od 1400 godina, tek u zadnjem desetljeću halal proizvodi dobivaju globalnu važnost. Uz činjenicu da u svijetu živi više od dvije milijarde muslimana, a studija upućuje na to da će do 2050. godine broj muslimana porasti na 2,8 milijardi, ne iznenađuje činjenica da ovo tržište privlači veliku pozornost svjetske, ali i hrvatske industrije.
- Certificiranje halal kvalitete prema zahtjevima halal standarda u Hrvatskoj registrirano je 2010. godine, a s time smo počeli još od 2007, kad smo počeli izdavati certifikate za klaonice i proizvođače hrane. Halal tržište u svijetu razvija se u posljednjih 20 godina, a Hrvatska je druga zemlja u svijetu, iza Malezije, koja je registrirala certificiranje halal kvalitete - kaže doc.dr.sc. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete i direktor Halal Business Foruma.
- U svijetu su veliku atraktivnost ovog tržišta prepoznale sve velike multinacionalne kompanije, u čemu prednjači Nestle kao najveći svjetski proizvođač halal proizvoda. Od čak 468 tvornica u vlasništvu Nestlea, 159 ih proizvodi isključivo halal proizvode. U Hrvatskoj je do danas izdano 160 halal certifikata, imaju ga 84 kompanije, od kojih 52 proizvođača hrane i 32 nositelja usluga. Posebnost je i da halal certifikat posjeduje i jedna obrazovna ustanova, Osnovna škola Matije Gupca, kao i prvi proizvođač halal dezinficijensa u Hrvatskoj - Genox.
Dnevnik.ba