U 2023. deficit konsolidirane opće države iznosio je 528 milijuna eura odnosno 0,7 posto BDP-a, dok je u 2022. suficit iznosio 88 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a. Konsolidirani dug na kraju prošle godine iznosio je 48,2 milijarde eura ili 63 posto BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46,3 milijuna eura, odnosno 67,8 posto BDP-a.
Velik utjecaj na iznos deficita u 2023. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 463 milijuna eura. Nakon suficita koji je prisutan u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi.
Tome je, kako se navodi, u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljene su i 2023. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima.
Mjere imale negativan utecaj na porezne prihode
S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023. godini, dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.
U 2023. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu nešto manjem od 15 milijardi eura što je porast od 15,8 posto u odnosu na 2022., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5,75 milijardi eura što je za 16,7 posto više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2023. iznosili su 8,4 milijarde eura što je za 14,4 posto više nego u 2022. Ostvaren je rast investicija, koje su u 2023. iznosile 4,15 milijardi eura, što je za 62 posto više nego u 2022.
Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2023. iznosili su 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1,3 milijarde eura, što je za 39,1 posto više nego u 2022., kada su iznosili 930 milijuna eura.
Zanemariv utjecaj uvođenja eura na dug opće države
U 2023. primarni suficit opće države iznosio je 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, što čini pogoršanje od 463 milijuna eura u odnosu na 2022. Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2023. iznosio je 48,2 milijarde eura, čime je prisutan porast od četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2022., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje.
Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva, ocjenjuje DZS. Trend smanjivanja udjela maastrichtškog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavlja se i u 2023. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 63 posto što je pad od 4,8 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022., kada je iznosio 67,8 posto BDP-a.
DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države. Na tom izvješću temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Dnevnik.ba