Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake

Gostujući u N1 Studiju uživo, savjetnik ministra demografije Ivana Šipića komentirao je aktualne trendove i nove mjere kojima se nastoji potaknuti demografska obnova, piše N1.

Povod za razgovor bilo je predstavljanje novih demografskih mjera u Svetoj Nedelji. Gradonačelnik Dario Zurovec, odnedavno dio vladajuće većine, uveo je mjeru "baka-djed servis" koja djedovima i bakama omogućuje dodatni prihod za čuvanje unuka, te mjeru za nezaposlene roditelje, posvojitelje i skrbnike s troje i više maloljetne djece. Mjera predviđa 360 eura mjesečno po djetetu predškolske dobi, što je pozdravio i ministar Šipić, pozvavši i druge lokalne čelnike na slične inicijative.

Usklađivanje lokalne i državne razine

Šterc je naglasio kako su lokalne samouprave često prisiljene same djelovati jer ne mogu čekati odluke s državne razine. "Već smo puno puta istaknuli da lokalne razine nemaju vremena čekati državne odluke, pa su same počele djelovati. Ljudi su uvidjeli da im stanovništvo nestaje i da se nešto mora poduzeti. Ipak, dok se nacionalna i lokalna razina ne usuglase, pravih i ključnih rezultata neće biti. To je osnova svega", rekao je Šterc.

Dodao je kako je nužno shvatiti da je demografija najvažnije pitanje za budućnost zemlje, kojim se trebaju baviti stručnjaci. "Prvo, treba shvatiti da je demografija najvažnije pitanje, općenito. Kad se to shvati, onda možemo dalje. Tom se temom ne smije baviti samo zato što je aktualna, i to od strane ljudi koji nemaju znanja o tome. Zato je ministar okupio oko sebe ljude koji se time bave. Upravo iz tog razloga se sad događaju i političke promjene", kazao je.

Pouke mjere "roditelj odgojitelj"

Šterc je novu mjeru usporedio s mjerom "roditelj odgojitelj", koja je ukinuta u Zagrebu nakon promjene vlasti, a za koju je osobno radio studiju. "Moram priznati da je pokojni Milan Bandić odmah prihvatio tu mjeru. Kad se promijenila vlast, ostao sam zatečen jer se o tome nije željelo ni razgovarati. Iako postoje i drugi modeli unutar te mjere, iznenadila me činjenica da nije bilo volje za razgovorom. A razgovarati se mora jer postoje korisni modeli, poput rada na pola radnog vremena ili financijske pomoći nezaposlenim roditeljima s troje ili više djece", pojasnio je.

Apelirao je na sve političke opcije da zajednički rade na rješavanju demografskih problema, ističući kako se u Hrvatskoj godinama rađa premalo djece, iako se naziru pozitivni pomaci.

Ohrabrujući podaci

"Uspoređujući prva dva mjeseca 2025. i 2026. godine, broj rođenih povećan je za oko 250 djece. Prirodni pad se smanjuje, trenutno za nekih 400 osoba unazad godinu dana. Smanjila se i ukupna smrtnost za oko 300 ljudi. To može biti posljedica povratka mladih ili doseljavanja u Hrvatsku, odnosno manjeg iseljavanja. U posljednje tri godine vratilo se oko 35.000 ljudi. Istina, i dalje se više ljudi iselilo, ali 2024. je ta brojka bila oko 20.000, pa ako se trend nastavio i u 2025., bit će ispod 20.000. Uskoro bi broj povratnika mogao premašiti broj onih koji su otišli", optimističan je Šterc.

Najavio je i pripremu zakonskih rješenja koja će se temeljiti na četiri ključne točke. "To su zaustavljanje iseljavanja mladih, poticanje stvaranja obitelji i rađanja djece, planska i racionalna vanjska migracija te usmjeravanje mladih i obrazovanih u demografski ispražnjena područja. Očekujemo da će sve biti implementirano u zakon krajem godine", izjavio je.

Pitanje stranih radnika

Osvrnuo se i na sve veći broj stranih radnika u Hrvatskoj. "Prema procjenama za 2025., čini se da smo dosegli limit. Ono što je bitnije jest uključiti strance u život ovdje. Utopija je očekivati da će se asimilirati. Poanta je da budu funkcionalni, a da privatno zadrže svoje navike. Država se mora uključiti čitavim nizom poticajnih mjera i postaviti uvjete i prema poslodavcima i prema radnicima. Ako su izolirani i loše tretirani, kako možemo pričati o tome da će se integrirati u društvo?", zaključio je Šterc.

Dnevnik.ba