Norveška u četvrtak obilježava desetu godišnjicu krvavih događaja u kojima je desni ekstremist Anders Behring Breivik ubio 77 ljudi, u najgorem nasilju u toj nordijskoj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, pišu 24sata.hr.
Breivik je 22. srpnja 2011. prvo detonirao bombu ispred ureda premijera u Oslu, ubivši osmero ljudi, nakon čega se uputio na otok Utoeyu gdje je usmrtio 69 ljudi okupljenih na kampu za mlade Laburističke stranke.
Ispred bivšeg ureda premijera, koji je danas prazan zbog sporova kako ga obnoviti, održana je komemoracija na kojoj su sudjelovali premijerka Erna Solberg, preživjeli i obitelji poginulih te politički čelnici i norveški prijestolonasljednik Haakon i njegova supruga Mette-Marit.
Na sudu je masovni ubojica Anders Behring Breivik svoj monstruozni čin objasnio riječima: "Vlada mora preuzeti odgovornost za izdaju te je odgovorna za uništavanje norveške kulture i masovni ‘uvoz‘ muslimana" te je zatražio ostavku norveške vlade i abdikaciju kralja Haralda V.
Suđenje norveškom monstrumu je trajalo deset tjedana, završeno je točno 11 mjeseci od pokolja 77 ljudi. Dobio je 21 godinu zatvora koliko je maksimalna kazna zatvora u Norveškoj.
22. srpnja 2011. godine oko 15.30 sati u centru Osla, nedaleko od zgrade vlade odjeknula je jaka eksplozija koja je napravila veliku materijalnu štetu na zgradi. Oštećen je i ured premijera Jensa Stoltenberga. Uslijed jačine eksplozije oštećene su i zgrade udaljene pet blokova. Mediji su izvijestili da na ulicama oko zgrade vlade ima mnogo polomljenog stakla i ozlijeđeni ljudi leže u krvi. Ukupno je poginulo osmero ljudi, dok ih je 30 ranjeno.
U eksploziji je uništena većina prozora na zgradi vlade, uključujući i okolne zgrade ministarstava, dok je u zgradi ministarstva nafte buknuo požar. Nakon eksplozije, područje oko zgrade vlade je potpuno zatvoreno, dok je policija krenula u potragu za eksplozivnim napravama.
Nakon eksplozije, u gradu su uvedene stroge mjere sigurnosti, a centar grada je potpuno blokiran za automobile i pješake. Teško naoružani vojnici su raspoređeni oko najznačajnijih državnih institucija, dok su neke zgrade i trgovački centri evakuirani zbog sumnje o postavljenim bombama.
Breivik se na otoku Utoya obukao u policajca kako bi privukao što više mladih ljudi koji su se tamo okupili na sastanku Laburističke stranke.
Kada su se približili počeo je na njih pucati iz automatskog oružja.
Sat je vremena, slušajući glazbu iz “Gospodara prstenova”, hodao po otočiću i ubijao. Krikove nije čuo, između ostalog jer je i sam vrištao: “Danas ćete umrijeti, marksisti!”. Najmlađa žrtva imala je 14 godina. Milost je pokazao samo prema dječaku (11) kojem je ubio oca i koji je ustao i rekao mu: “Premali sam da umrem”.
Nakon što je tim specijalaca stigao na otok, Breivik se predao bez otpora.
Jorgen Benone, jedan od preživjelih napada na otoku Utoya ispričao je novinarima kako je skupina taman razgovarala o bombaškom napadu u Oslu kada su ljudi počeli paničariti i bježati.
- Ljudi su se počeli pitati što se događa. Tada su shvatili da netko puca na skupinu. Mladi su počeli skakati kroz prozore, trčati u svim smjerovima. Nastao je totalni kaos. Skakali su u vodu i pokušavali preplivati na drugu stranu - ispričao je Benone. Rekao je kako se on skrivao iza stijene i šutio.
- Mislio sam da je najbolje da se nigdje ne mičem. Vidio sam ga na dvadesetak metara od mene, bojao sam se za život. Ugledao sam neke brodove, ali nisam bio siguran mogu li im vjerovati - dodao je.
Zločin je Breivik planirao devet godina. Šest sati prije pokolja na YouTubeu je objavio propagandni film, a ostavio je i manifest od 1516 stranica u kojem objašnjava plan i ideju da "do 2083. godine Europa opet bude etnički čista".
Rekao je da je član templarske organizacije koja se bori za “bijelu dobrobit” te da mnogim obiteljima, socijalistima i multikulturalnima mora nanijeti bol tako da ubije njihovu djecu kako bi obranio norveški način života. On je tvrdio da je spasitelj, koji će pokrenuti rat, da bi za 70 godina Europa opet mogla mirno disati.
Breivika presuda nije previše dirnula - prilikom izricanja se smiješio te se "svim militantnim nacionalistima" ispričao što u napadima nije ubio još više ljudi, prenose 24sata.hr.
Dnevnik.ba