Stoga euharistijsko slavlje ili neki oblik molitve ne bi predvodio neki od hrvatskih biskupa, nego netko od hrvatskih svećenika jer biskupi nisu dobili dopuštenje dijecezanskog upravitelja Gurk-Klagenfurta, ali ono se ne odnosi na ostale svećenike.
Ljudi mogu doći
Jučer je o toj zabrani detaljnije govorio nadbiskup Schönborn, naglašavajući da ABK nema nadležnost za misu, ali istodobno je pozvao na suradnju HBK i Sabor i na formiranje zajedničkog tijela koje bi raspravilo o Bleiburgu.
"U Austriji je to fašistički skup, a u Hrvatskoj se Bleiburg shvaća kao povijest predaka. Dobio sam pismo od čovjeka koji kaže da mu je djed ubijen u Bleiburgu. Kompleksna je to tema, a njezinu političku instrumentalizaciju ne žele ni ABK ni Hrvatska biskupska konferencija", kazao je Schönborn.
Misa na Lojbaškom polju kod Bleiburga bila je tema ovogodišnjeg četverodnevnog proljetnog zasjedanja ABK, završenog jučer.
"Nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, pisao mi je i dugo smo telefonski razgovarali. Podsjetio sam ga da su biskupije nadležne za to pitanje. Taj je komemorativni skup u Hrvatskoj u nadležnosti Sabora i HBK, a u Austriji je drukčije i pravno je nadležna samo biskupija Gurk-Klagenfurt", pojasnio je bečki nadbiskup.
Kako i jest uobičajeno, biskup koji je trebao voditi misu zatražio je dopuštenje od biskupije Gurk-Klagenfurt, ali mu ono nije dano.
"Biskupija Gurk-Klagenfurt, naravno, ne može zabraniti ljudima da ondje dođu. Riječ je samo o misi", istaknuo je Schönborn.
Nadbiskup je kazao da su o toj temi intenzivno razgovarali i na prijašnjim konferencijama.
Kompleksna povijest
"Imam sugestiju za HBK. Treba nam kultura procesuiranja povijesti. Bleiburg je bolno razdoblje u hrvatskoj povijesti s puno tisuća mrtvih, ali povijest je kompleksna. Nijemac sam iz Češke. Bili smo proganjani i tek sada, 70 ili 80 godina nakon toga, o tome možemo iskreno razgovarati. Pozdravio bih kad bismo inicirali proces između Austrije i Hrvatske, možda uz povjesničare, kako smo napravili s Češkom, kad smo u Pragu i donijeli zaključke o tome", zaključio je Schönborn.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji također ističu da zabrana nema poveznica s Austrijskom biskupskom konferencijom.
"Zabrana misnog slavlja nije stav ABK. Kardinal Schönborn rekao je ono što smo mi već svi znali, da je to odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt i trenutačnog dijecezanskog upravitelja biskupije. Zahvalni smo za sve poticaje i svu podršku koji dolaze iz ABK. Jedan od poticaja svakako je da bi trebalo senzibilizirati austrijsku javnost za bleiburške žrtve i ono što predlaže kardinal Schönborn, da se obektivno jasno kaže što se povijesno dogodilo u Bleiburgu", komentirao je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je upitan pitali hoće li u Bleiburgu, u sklopu komemoracije, biti organiziran neki oblik molitve za žrtve.
"Biskup neće slaviti misu, ali će svakako neki oblik molitve ili euharistijsko slavlje biti", rekao je biskup Palić.
"Ili jedno ili drugo može se očekivati u Bleiburgu?", upitali su ga novinari.
"Tako je", odgovorio je.
Stav HDZ-a također se nije promijenio.
"Stav je HDZ-a, vladajuće većine i Vlade da Sabor ostaje pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu i da će se ona i ove godine održati. Slažem se da se obavi razgovor hrvatske i austrijske Katoličke crkve i da se usuglase eventualni sporni aspekti", rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić..
‘Biskupi nisu dovoljno znali o tragediji’
Koordinator Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić kaže da ga izjava Austrijske biskupske konferencije nije iznenadila.
"Tko se imalo razumije u crkvene propise zna da je biskup alfa i omega na svom području, tako da je očekivano da se ABK izjavom nije usprotivio odluci administratora biskupije Gurk-Klagenfurt Engelberta Guggenbergera. S druge strane, austrijski su biskupi izrazili spremnost na suradnju i osnivanje zajedničkog tijela s Hrvatskom biskupskom konferencijom, što govori da administrator i dio biskupa nisu bili dovoljno upućeni u cijelu problematiku i s bleiburškom tragedijom kao jednom od najvećih tragedija u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda, ni s traumama koje ona izaziva više od 70 godina", komentirao je Vukušić za Večernji.
Uvjeren je da bi osnivanje zajedničkog vijeća Austrijske i Hrvatske biskupske konferencije pridonijelo boljem informiranju vrha austrijske Crkve, a onda i vjernika i cijelog austrijskog društva o bleiburškoj tragediji, što smatra pozitivnim razvojem događaja.
Biskupija Gurk-Klagenfurt 8. ožujka odbila je dati dopuštenje biskupu za služenje mise kazavši da se ona politički instrumentalizira. To je istaknuo tajnik biskupije monsinjor Engelbert Guggenberger koji je početkom godine zamijenio dugogodišnjeg biskupa Aloisa Schwarza.
Tu biskupiju, inače, desetljećima muče problemi, od međuljudskih odnosa do financijskih malverzacija koje istražuju crkvene vlasti.
Nakon što je Schwarz potkraj prošle godine prebačen u St. Pölten, Guggenberger je objavio izvješće koje je pokazalo ogromne troškove, ali i to da je Schwartz zapošljavao žene koje su mu bile i partnerice.
Dnevnik.ba