StoryEditor
bivša predsjednica

Grabar Kitarović o lošoj demografskoj slici, a odgovorila i je li joj žao što je obećala mladima 8000 eura plaće

Piše dsk  /  15.01.2022., 20:18h
Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom. Istog datuma Hrvatske je 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Što o današnjoj obljetnici, ali i stanju Hrvatske 30. godina kasnije kaže bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, otkrila je u Dnevniku RTL-a.

"Sjećam se upravo tog trenutka kada su na večernjim vijestima krenula se redati imena država koje su nas toga dana priznale i kako se vani čula pucnjava, slavlje. Odmah sam znala zašto, nisam mislila da su se ponovno obnovile ratne aktivnosti  u Zagrebu. U to sam vrijeme bila u Ministarstvu znanosti, tehnologije i informatike. Bila sam i apsolventica na fakultetu i bila sam baš kod prijateljice s fakulteta doma. Sjećam se koliko sam bila preplavljena tim pozitivnim osjećajima, radošću, ponosom i nadom". 

Na pitanje gogu li građani biti zadovoljni državom koju imaju, kaže:

"Mislim da nikada ne trebamo biti u potpunosti zadovoljni. Uvijek treba strijemiti onom boljem i višem. Ja moram reći da kada je počeo rat u Hrvatskoj, bilo je teško zamisliti da ćemo 30. godina kasnije biti samostalna, oslobođena, reintegrirana država, članica EU i NATO-a. 

S druge strane, posebno ovo vrijeme pandemije koja je uzrokovala opću krizu u svijetu. Ipak nisam zadovoljna ovim stagniranjem, ne samo države nego i društva. Sveopćom raspravom, nedostatkom optimizma i ambicije, usudila bih se reći. Nekako nedostatkom vjere u sebe. Mislim da možemo bolje. Mislim da nam svima fali ambicije kao društvu. Kao društvo smo otporni na promjene".

Kazala je da nije iznenađena rezultatima zadnjeg popisa stanovništva. "Krivi smo svi mi zajedno u politici zadnjih deseteljeća, i u medijima i u obrazovanju, javnosti", komentirala je.

Rekla je da zbog toga osjeća i osobnu odgovornost.

"Da, ja sam doista jedna od onih osoba koja je doista upirala prstom u taj problem, kao jedna od ključnijh problema Hrvatske. Ono što je problematično, vi bez ljudi, naravno, država nisu granice nego su ljudi, bez ljudi nema niti radne snage. Kako ćemo zarađivati za mirovinski sustav, za zdravstvo? Idemo prema nekoj stagnaciji u budućnosti jer da bi smo imali gospodarski napredak trebamo imati i demografsku obnovu.  Jedan od ključnih razloga odlaska ljudi je klima u društvu koja je vrlo pesimistična. Vlada malodušje, nedostatak optimizma, ali i nedostatak povjerenja u institucije", rekla je bivša predsjednica. 

"Nije to na Vladi Andreja Plenkovića. Mi imamo negativne demografske trendove još od 80-ih i 90-ih godina posebno. Naravno i u 21. stoljeću isto tako. Dakle, problem je što nismo iz desetljeća u desetljeće nismo donosili ne samo određene demografske mjere koje su potrebne. Činjenica je i da se godinama donosi reforma obrazovanja koja je počela davno prije nego što je došla sadašnja Vlada na vlast. Tu snosimo kolektivnu odgovornost od samih početaka i prije osamostaljenja Hrvatske".

Kaže da joj nije žao što je u kampanji za predsjedničke izbore obećavala 8000 eura plaće za mlade ljude.

"Ne, nije mi žao. Mi moramo biti ambiciozni. Mi moramo strijemiti ka tih 8000 eura. Ako vi a priori kažete da je nešto nemoguće onda vi to nikada ni nećete ostvariti, ali ako si to zacrtate kao cilj to je realno i ostvarivo.

Zato što je to bilo rečeno u razgovoru s ozbiljnim državnicima s kojima sam razgovarala o tim programima razmjene gdje bi naši mladi išli na obuku i vraćali se u Hrvatsku i radili u tim određenim državama. Ono što sam ja htjela je pokrenuti konkretan projekt koji bi bio tek početak", otkrila je Kolinda.

Dnevnik.ba

25. travanj 2024 07:56