''Otkriće je uistinu golemih razmjera i važnosti ne samo za Hercegovinu i Brotnjo već za širi prostor izvan okvira Bosne i Hercegovine, a možda i s velikom implikacijom na globalnu tj. svjetsku znanost o jednim od najmisterioznijih bića iz prošlosti na planetu - naših izumrlih rođaka neandertalaca'', napisao je dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije, prenosi Bljesak.
Glamuzina piše kako je pronašao na tisuće kamenih artefakata od neandertalskog pračovjeka, neandertalca, u Kručevićima (Krućevići) općina Čitluk, u dolini Neretve.
O ovome je otkriću detaljno pisao na svome portalu posvećenom prezentaciji, promociji i zaštiti prirodne, geološke i arheološke baštine u Hercegovini.
''Hercegovina je bila dom neandertalaca, a brojne nikad istraživane pećine i pripećci uz Neretvu, te kvartarne diluvijalne terase, južno od Mostara kriju nalazišta neandertalske kulture, njihovih kamenih alatki, a vrlo vjerojatno i fosiliziranih lubanja neandertalskog pračovjeka'', piše Glamuzina.
''Ta implikacija i tek naslućujući ogromni potencijal čitavog ovog prostora koji ide faktički odmah neposredno južnije od Mostara te dolinom Neretve do Metkovića i krajnjeg nizvodnog dijela toka, vidljiva je u postojanju ogromnog broja nikad istraživanih, niti opisivanih, čak niti registriranih, špiljskih formi upečatljivih špilja, potkapina, abrija i sličnih upadljivih speleoformi koje se nalaze uzduž okomitih vapnenačkih litica u kanjonu Neretve u zoni od Bune do Čapljine.
Ovo otkriće također pokazuje važnost tzv. slučajnih otkrića od ljudi koji ih prvi razotkriju, jer do ovog otkrića uopće se ne bi došlo da nije bilo prvotnog zamjećivanja i prepoznavanja neobičnosti kamenih formi od strane vrijednog Zdravka koji je prve kamene artefakte pronašao obrađujući svoju parcelu u Krućevićima (Kručevićima).
Nakon toga, uslijedila je prava rapsodija pronalazaka na čitavom području sela Kručevići, gdje je unazad godinu i pol dana pronađeno, prikupljeno te snimljeno najmanje 2,5 tisuće kamenih artefakata i obrađenih komada stijena koji potječu izvorno iz šljunčanog sedimenta rijeke Neretve, te znatnim dijelom i od karbonatnih sedimenata s bočnih litica u Kručevićima.
A ono što je najzanimljivije i što se zaključno može reći jest to, da unatoč vrijednosti i značaju ovog otkrića kao i unatoč golemom broju pronađenih artefakata starih i preko 100 tisuća godina, ovo otkriće predstavlja tek malo zagrebavanje po površini u sklopu cjelokupnog paleontološko-paleoantropološkog te arheološkog bogatstva koje zasigurno kriju neke od brojnih upečatljivih i nikad istraženih speleo-formi u kanjonu Neretve južno od Mostara'', navodi na kraju dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.
-Tekst možete pročitati na ovome linku.
-Znanstveni rad se nalazi na ovome linku.
Dnevnik.ba