Europske sigurnosne službe: Rusija sprema val sabotaža u Europi

Ove informacije rezultat su povjerljivih razgovora koje su sa sigurnosnim tijelima vodili novinari njemačkog Welta i britanskog Telegrapha. Visoki dužnosnik NATO-a potvrdio je da Savez očekuje agresivniju komunikaciju Moskve i više hibridnih napada u Europi.

To je, prema njegovim riječima, reakcija Kremlja na jačanje zapadnih obrambenih kapaciteta. "Vjerujemo da je Rusija trenutačno pod iznimno velikim pritiskom - vjerojatno najvećim od početka rata i tijekom cijelog mandata Vladimira Putina", rekao je dužnosnik.

Intenziviranje napada predviđaju i analitičari njemačke vlade. Kao primjer općeg trenda navode neuspjeli napad dronom na ukrajinske zrakoplove Antonov u zračnoj luci u Leipzigu u kolovozu. Njemačke vlasti smatraju da je glavni pokretač tih napada, koje naručuje Kremlj, vojna obavještajna služba GRU. Prema izvorima iz sigurnosnih službi, Rusiji je prvenstveno stalo do psihološkog učinka takvih akcija.

Kiesewetter: Moguće su i civilne žrtve

Moskva europskim društvima želi poručiti da podrška Ukrajini nosi rizike, s ciljem da utječe na javnu raspravu i oslabi pomoć napadnutoj zemlji, prenosi Bild. To uključuje i izravne prijetnje te planiranje napada na menadžere u tvrtkama obrambene industrije koje pomažu Ukrajini. Njemačka je kao jedan od ključnih saveznika posebno na meti.

Stručnjak za vanjsku politiku iz redova CDU-a, Roderich Kiesewetter, zato očekuje osjetan porast ruskih sabotaža i terorističkih napada. Smatra da je Rusija pritom spremna prihvatiti i civilne žrtve.

"Napadi imaju jasnu vojnu komponentu. Rusija smatra da je u ratu s NATO-om, Europskom unijom i nama", izjavio je Kiesewetter. Zatražio je da se vojna pomoć Ukrajini "znatno" poveća, primjerice isporukom dalekometnog oružja poput krstarećih raketa Taurus.

Stručnjaci: Cilj je širenje straha i slabljenje potpore Ukrajini

Robin Wagener iz stranke Zelenih, zamjenski član parlamentarnog Odbora za obranu, kaže da "ruski državni teror protiv članica EU-a služi slabljenju Ukrajine i naše volje za obranom".

I on predviđa daljnju eskalaciju tog "rata u sjeni" i upozorava na širok spektar mogućih napada, od kibernetičkih udara i sabotaža do atentata. Ne isključuje ni vojne provokacije, primjerice na Baltičkom moru. Wagener smatra sramotnim što ruska "flota u sjeni" nesmetano plovi njemačkim vodama i tako Putinu osigurava milijarde za ratnu blagajnu.

Dugoročnu strategiju u ruskim aktivnostima vidi i bivši šef austrijske obavještajne službe Omar Haijawi-Pirchner. On smatra da Kremlj svoj odnos s Europom doživljava kao "sistemski sukob" te očekuje više preleta dronovima i napada na vojnu industriju i kritičnu infrastrukturu.

Bivši predsjednik njemačke obavještajne službe (BND) Gerhard Schindler također iznosi pesimističnu prognozu. Tvrdi da je cilj hibridnih napada oslabiti podršku Ukrajini. "Stanovništvo treba osjećati strah od izravnog vojnog sukoba i zbog toga početi sumnjati u smisao pomoći Ukrajini", pojasnio je. Prema Schindlerovim riječima, Putin ima dva ključna cilja: vojni uspjeh u Ukrajini i prekid zapadne podrške Kijevu. "Zato će pojačati oboje - vojni pritisak na Ukrajinu i hibridni pritisak na Zapad", zaključio je Schindler.

Rusija odbacuje optužbe

Rusko veleposlanstvo je na upit WELT AM SONNTAG-a odbacilo "neutemeljene optužbe" o navodnoj umiješanosti Rusije u sabotažne aktivnosti.

Njemačka industrija traži bolju zaštitu od dronova

S druge strane, politika želi da se gospodarstvo ubuduće snažnije samo štiti od dronova. Prema informacijama WELT AM SONNTAG-a, udruženje njemačke industrije BDI osnovalo je radnu skupinu u kojoj sudjeluje gotovo 100 tvrtki. Vlasti trenutačno provjeravaju kako tvrtke mogu bolje zaštititi svoje pogone i kritičnu infrastrukturu od dronova. BDI od vlade traži da se prethodno razjasne otvorena pitanja o odgovornosti za eventualnu štetu.

Dnevnik.ba