Dunav na povijesno niskim razinama
Dunav na povijesno niskim razinama
Dunav je kod Batine dosegnuo najnižu razinu otkako se na toj mjernoj postaji bilježe vodostaji.
Nakon što je prije nekoliko dana izmjereno rekordnih -101 centimetar, vodostaj je nastavio padati. Prema hidrološkom izvještaju DHMZ-a objavljenom jučer ujutro, kod Batine je iznosio -108 centimetara. To je čak 24 centimetra niže od dosadašnjeg povijesnog minimuma iz 2022. godine, kada je izmjeren vodostaj od -84 centimetra.
DHMZ je proteklih dana navodio da su vodostaji Dunava u domeni niskih voda. Za vikend je bila očekivana uglavnom stagnacija, no mjerenje u Batini pokazalo je da je razina nastavila padati.
Nizak vodostaj može otežati plovidbu jer brodovi moraju smanjivati teret kako bi imali manji gaz. Problemi mogu nastati i pri zahvaćanju vode za sustave navodnjavanja, dok se smanjen protok i zagrijavanje pliće vode mogu negativno odraziti na riblji fond i riječni ekosustav.
Kod Opatovca izronili ostaci mađarskog broda
Uslijed niskog vodostaja Dunava, kod Opatovca, mjesta između Vukovara i Iloka, iz vode su izronili ostaci broda za koji se vjeruje da je potonuo prije 90 godina, potvrdili su iz Općine Lovas kojoj teritorijalno pripada Opatovac.
"Povijest je doslovno izronila iz Dunava. Na službenim stranicama Općine Lovas objavili smo fotografije i informacije kako bismo prikupili što više podataka od mještana, povjesničara i svih koji možda znaju nešto o ovom brodu. Već smo dobili vrijedan trag - novinski članak iz 1937. godine koji govori o njegovu potonuću", kazala je načelnica Lovasa Lea Vidić.
Dodaje kako se danas iz riječnog korita jasno vidi krma broda. "Neki mještani kažu da su prije petnaestak godina primijetili tek manje obrise, ali ovako vidljiv brod ne pamte", navodi.
Što se dogodilo s brodom?
Kaže i kako je jedan mještanin Opatovca pronašao novinski članak iz 1937. godine u kojem je detaljno opisana nesreća za koju se pretpostavlja da se odnosi upravo na brod čiji su ostaci danas ponovno vidljivi.
Prema tom članku, mađarski teretni brod "Fulton" vukao je prema Novom Sadu šlep Austrijskog parobrodarskog društva, natovaren s čak 50 vagona ugljena. U blizini Opatovca dogodila se nesreća čiji uzrok nikada nije utvrđen, a šlep je potonuo zajedno s teretom
U članku se navodi i kako su komisije Austrijskog parobrodarskog društva i Kapetanije pristaništa iz Vukovara nakon očevida utvrdile da je brod s teretom potpuno izgubljen te da iz vode viri tek njegova krma.
"Ako Dunav nastavi opadati, možda ćemo vidjeti još više njegove konstrukcije. Iako je tijekom desetljeća vjerojatno zatrpan riječnim pijeskom, ovo je jedinstvena prilika da se dokumentira dio naše riječne povijesti", kazala je načelnica Lovasa Lea Vidić.
Dunav u Rumunjskoj na najnižoj razini u 30 godina
Vodostaj Dunava u Rumunjskoj spustio se tijekom vikenda na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, što uzrokuje probleme u poljoprivredi, riječnom prometu i turizmu. Zbog rekordno niskih voda vlasti su uvele ograničenja u navodnjavanju poljoprivrednih površina, piše Reuters.
Dugotrajni toplinski valovi i suša ove su godine pogodili plovne putove na cijelom kontinentu. Podaci Reutersovog servisa Climate Monitor pokazuju da je za ponedjeljak u zapadnoj Europi predviđena prosječna maksimalna temperatura od 26,2 Celzijeva stupnja, što je 2,7 stupnjeva iznad prosjeka za 20. srpnja.
Državna agencija za upravljanje vodama objavila je da je protok Dunava na ulazu u zemlju u nedjelju iznosio samo 1700 kubnih metara u sekundi, što je znatno ispod uobičajenog prosjeka za srpanj od 4700 kubnih metara. Zbog niskog vodostaja uz obale rijeke blizu granice s Bugarskom pojavili su se dugački pješčani sprudovi. Snimke s terena pokazuju usidrene teglenice sa žitom, a nekoliko trajektnih linija je obustavljeno.
Ovi poremećaji imaju i širi ekonomski značaj, budući da je Rumunjska jedan od najvećih proizvođača i izvoznika žitarica u Europskoj uniji.
Nestašica vode od Mediterana do sjevera Europe
Nizozemska je službeno podigla razinu pripravnosti zbog suše nakon tjedana bez kiše, a vlasti upozoravaju da je dotok rijeka pao na najnižu razinu od 1976. godine.
U Italiji je regija Pijemont zatražila dodatne zalihe vode od susjednih regija jer je suša ugrozila poljoprivredu i izvore pitke vode. Vodostaj najduže talijanske rijeke Po drastično je pao, što ugrožava proizvodnju hrane i povećava rizik od prodora morske vode u deltu.
Grčka je proglasila izvanredno stanje u više regija. Manjak kiše i smanjene zalihe dodatno opterećuje sve veća potražnja turista, a popularni otoci bilježe ogroman sezonski porast potrošnje vode.
Francuska se također suočila s jednom od najtežih suša posljednjih godina. Gotovo svi departmani u kontinentalnom dijelu zemlje su pod nadzorom, a deseci su dosegli najvišu razinu kriznog stanja. Vodostaji rijeka Estéron i Var, koje protječu kroz zelena šumska područja na jugu Francuske, znatno su pali. Na mjestima s kojih se voda povukla postali su vidljivi pijesak i kamenje.
Pao je i vodostaj Loire, najduže francuske rijeke, duge oko 1000 kilometara. Na snimkama koje su se početkom mjeseca pojavile u lokalnim medijima vidi se pijesak na riječnom dnu, koji je postao vidljiv zbog velikog pada vodostaja.
Njemački grad München uveo je hitna ograničenja potrošnje vode nakon što je dnevna potrošnja naglo skočila tijekom dugotrajne suše. Istodobno, stručnjaci navode da se gotovo polovica Češke suočava s ekstremnom sušom tla.
Dnevnik.ba