Dragan Čović: "Unitarna BiH nikada neće zaživjeti"

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" lider HDZ-a BiH i član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

Sve drugo je i dalje pitanje preispitivanja, odnosno predmet promišljanja o tome što smo učinili sporim izmjenama od samog sporazuma, osobito što je Daytonski i Pariški sporazum definirao diobu vlasti koja se bira u različitim izbornim ciklusima, ali i djeluje kroz međunarodne autoritete koji imaju direktan utjecaj. Drugim riječima, ono što u BiH još imamo jeste određeni protektorat ili, eventualno, poluprotektorat. Ovo govorim u kontekstu činjenice da su upravo visoki predstavnici, koristeći bonska ovlaštenja od 1997. godine do danas donijeli više od 900 odluka koje su utjecale na ustave, zakonodavstvo pa i smjenu demokratski izabranih dužnosnika. Takvo nešto je problematično - naveo je Čović.

GLAS: Kako biste ocijenili političku situaciju u BiH danas, koja je tri desetljeća nakon rata, po ocjeni mnogih, i dalje turbulentna?

ČOVIĆ: Onaj tko je mislio da će na način koji sam spomenuo 30 godina djelovati, a da ćemo za to vrijeme otvoriti europski pregovarački proces, koji je danas u određenoj mjeri otvoren, jasno je da je sam sebi vezao ruke. Umjesto da se koristimo upravo takvom alibi politikom, da netko drugi za nas donosi odluke, trebalo je da sami sjednemo i postignemo potrebne dogovore. Iako su neke značajne stvari urađene, uvjeren sam da ni izbliza ne možemo biti zadovoljni onim što je postignuto, posebno sa aspekta odnosa između predstavnika tri konstitutivna naroda. Pokušavajući slikovito dočarati BiH i njezine izazove, često kažem da je ona poput jedne endemske masline na kojoj postoje tri grane koje simboliziraju tri naroda. Ako BiH promatramo kao takvu, jasno je da je maslinu obrezivao i zalijevao kako je tko stigao, što ona ne trpi.

GLAS: Što to dokazuje i pokazuje?

ČOVIĆ: Ta slikovitost upravo pokazuje koliko je štete načinjeno projektu koji je, ako je već donio mir, također trebao napraviti malo drugačiji ambijent. Činjenica je da danas imate dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što na jedan način ukazuje na našu komplikiranost funkcioniranja, koja je, uz to, spojena s dodatkom međunarodnih autoriteta, koji i dalje djeluju s nama u brojnim važnim procesima. Naime, strani predstavnici još djeluju u Ustavnom sudu, ali i u savjetničkim pozicijama u brojnim sigurnosnim i pravosudnim institucijama, koji su definirali i najveći broj reformskih projekata u BiH kroz tih tridesetak godina. Za 30 godina očuvali smo mir, što je vrijednost, ali objektivno je trebalo napraviti znatno veći iskorak od ovoga što je postignuto. Mi i sada, na kraju treće decenije, pričamo o tome može li BiH funkcionirati, s obzirom na to da jedan, drugi ili treći konstitutivni narod nalaze manjkavosti u ugrožavanju prava jednog, drugog ili trećeg naroda. Međutim, to se hrvatskom narodu čini na poseban i posebno zabrinjavajući način.

GLAS: Na tragu priče da jedan narod nastoji dominirati, kako komentirate ovu ponovnu inicijativu za afirmaciju naziva Bosanac, iza koje stoje neki bošnjački intelektualci poput Suada Kurtćehajića i drugih?

ČOVIĆ: Rekao bih da je to jedno pitanje koje se kontinuirano postavlja unutar posljednjih tridesetak godina. U više navrata se u bošnjačkoj javnosti potencirala ta rasprava, sjećate se i u vrijeme rata, kada je korišten naziv "musliman", koji se danas odbacuje u toj istoj javnosti ili vrijeme pred popis stanovništva 2013. godine. U vezi s jezikom su također primijećena sporenja. Istovremeno, ima onih koji će danas reći kako sam ja bosanski Hrvat, ali mislim da to nije dobro. Takve prijestupe smo vidjeli čak i od predstavnika međunarodne zajednice. Teško im je bilo izgovarati Bosna i Hercegovina pa su to, netočno, skraćivali na Bosnu. Mislim da je prevažno, a i da je minimum diplomatske korektnosti, poštovati točan naziv države i da na tome danas treba insistirati. To treba poštovati, tako smo priznati i u Ujedinjenim narodima i u mnogim drugim integracijskim aktivnostima i organizacijama. Što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira na to da li je netko Posavac, Bosanac, Hercegovac, mi smo svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Pretpostavljam da se tako osjećaju i pripadnici srpskog naroda i onda ne vidim razlog zašto bi to smetalo i pripadnicima bošnjačkog naroda. Pokušaj stvaranja jedne nove prividne koncepcije na tome da se zatiru naši identiteti je nemoguć. Nemoguće je našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformirati u nešto drugo. Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz povijest. To je jedini put da svoju konstitutivnost na primjeren način ugradimo u jedan novi europski okvir BiH.

GLAS: Dogovor je, a to je podržala i Europska unija, da glavni pregovarač s EU i njegovi zamjenici budu birani u Vijeću ministara, dok neki zastupnici smatraju da to treba biti riješeno u Zastupničkom domu. Kako to komentirate?

ČOVIĆ: Nešto takvo je i protuustavno i protuzakonito. Osim toga, postoje dogovori, a postoji i Ustav i zakon koji zahtijevaju da se moraju uvažavati neki elementi, naročito kada su u pitanju naše europske integracije. Iskreno govoreći, mislim da smo se samo osramotili kod onih koji očekuju da ispostavimo napredak. Kada je netko shvatio da je to jedan od načina da se izbjegne prethodno postignuti dogovor, to je i učinio. A dogovor je bio da predstavnik srpskog naroda bude glavni pregovarač, naravno sa dva zamjenika iz druga dva naroda i da to bude jedan pozitivan balans, obzirom na činjenicu da je predsjedavajuća Vijeća ministara iz hrvatskog naroda, a ministar vanjskih poslova iz bošnjačkog. Po tom osnovu je postignut dogovor. Zatim se kod određenih političkih stranaka iz Sarajeva javila želja da se stvori nova većina u Zastupničkom domu da bi sve to bilo izigrano. Međutim, ta igra u Zastupničkom domu je bezvrijedna. Ona je samo iskomplicirala odnose s prijateljima iz Europske unije, što znači da će se to pitanje morati ponovno vratiti u Vijeće ministara. Kolege koje čine strukturu vlasti morat će razumjeti da prethodno preuzete obveze moraju biti ispunjene. To nije samo naše očekivanje, to od nas očekuje i Europska unija.

GLAS: Prema vašoj ocjeni, u ovakvim okolnostima, je li BiH ipak napravila neki iskorak prema EU?

ČOVIĆ: Čini mi se da je Bosna i Hercegovina napravila ogroman iskorak prema EU. Istina, od nas se nije ni puno tražilo. One osnovne elemente smo napravili. Zatim smo se vrlo brzo o tim elementima dogovorili, ali ih zatim počeli osporavati. Kada sam ja, na primjer, bio član Predsjedništva BiH i kada je trebalo biti predano Zahtjev za članstvo, koji sam i predao, ključni uvjet bio je kako napraviti elemente za mehanizam koordinacije. Upravo je mehanizam koordinacije bio uvjet da bi zahtjev bio predan. Trebalo nam je jako puno vremena da postignemo dogovor upravo da bismo uvažili sve elemente vlasti, da se nesmetano dogovaramo i da se, u suštini, natjeramo da zajednički tražimo rješenja. To smo učinili i predali zahtjev, a i tada je bila želja mnogih da ga uopće ne predamo. Ali, mi smo ga predali. Potom su svim instrumentima nastojali postići promjenu mehanizma koordinacije. Danas kada ispred sebe imamo dva preostala zakona, odnosno Zakon o VSTS-u i Zakon o Sudu BiH i pregovarače, vjerujem da bismo sva ta pitanja mogli odmah okončati. Potrebna nam je jedna sjednica Vijeća ministara i sjednice oba doma Parlamentarne skupštine da smjesta i konačno završimo tu priču. Ali, iako često neprimjetno, onda se pojavljuje krug onih kojima uopće ne odgovara da se taj proces razvija, iako smo svjesni da ako se otvori pregovarački proces, on će trajati jako dugo. Svjesni smo također da ćemo se morati osloboditi svih devijacija u sustavu i da ćemo morati napraviti sustav koji će odgovarati potrebama tri konstitutivna, državotvorna naroda. Za sada smo napravili veliki iskorak, iako spor. Nekada smo predvodili ovaj istočni dio zapadnog Balkana, a sada smo zapravo na kraju. Danas se uvelike razgovara sa Albanijom, Crnom Gorom... i doći će svi drugi na red prije BiH, što nam dovoljno govori da moramo sjesti kao predstavnici tri konstitutivna naroda, što je bila i nedavna poruka SAD-a i njezinih ključnih ljudi, da sami postignemo dogovore koji su danas potrebni Bosni i Hercegovini.

GLAS: Čuju se ocjene da vi i Milorad Dodik držite BiH u nekakvim lancima i ne dozvoljavate joj da napreduje.

ČOVIĆ: Kod nas bilo tko može bilo što reći bez ikakve odgovornosti. Osobno mislim da je suradnja s kolegom Dodikom do sada bila vrlo dobra, mada u posljednje vrijeme imamo dosta spornih tema, jer su vlasti Republike Srpske prolazile razna iskušenja. Objektivno, i tu govorim u svoje ime, činim sve da ne uspije bilo kakva devijacija odnosa u BiH. Građanstvo ili unitarna Bosna i Hercegovina ne može i neće zaživjeti. Mi činimo sve da se to ne dogodi. Ako to nekome smeta, i ukoliko je to lanac koji sprečava napredovanje BiH, imat ću još jaču stegu kad je riječ o tom pitanju, čvrsto vjerujući da BiH može postojati samo kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda u kojoj se njihova prava zaista i poštuju. Smatram da ćemo u svakom drugom slučaju imati problem, a zaista ulažemo sve napore, kao legitimni predstavnici hrvatskog naroda, da napravimo potrebne iskorake prema razvoju i dugoročnoj stabilizaciji te usidravanju BiH u obitelj Europske unije.

GLAS: I dalje vas optužuju da stvarate treći entitet.

ČOVIĆ: Kad bih mogao, napravio bih ga. Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava stvarno nema smisla previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome što u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH. Ali, bez izmjene Ustava to se ne može napraviti, a da bi se promijenio Ustav, potrebne su dvije trećine svakog od naroda. Tu jednostavno moraju postojati dvije trećine i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda, ukoliko nešto stvarno želimo promijeniti. Više smo puta dolazili u situaciju da pokušamo mijenjati Ustav, kao što je to jednom bio "travanjski paket", ali jasno je da u tome nismo uspjeli. Naravno, ima i drugih te značajno drugačijih pogleda na Dayton. Netko mašta o potpuno drugačijem "Daytonu dva". Netko kaže i da je Dayton napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktuelizira slična rasprava te da se on transformira u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica. Međutim, očigledno je i da sama međunarodna zajednica traži rješenja za druge izazove širom svijeta. Teško je očekivati da će ta ista zajednica, umjesto našeg unutarnjeg dogovora, odgovoriti na potrebe s kojima smo suočeni. Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obvezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav Bosne i Hercegovine počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom samog Ustavnog suda BiH.

GLAS: Je li BiH dorasla tome da iz Ustavnog suda i još nekih drugih institucija odu stranci?

ČOVIĆ: Činjenica je da je trebalo da okončamo taj proces već prije pet-šest godina. Smatram da je bilo vrijeme i da zatvorimo OHR, a i da svi stranci napuste institucije naše države BiH, odnosno da im omogućimo da djeluju kao prijatelji. Ne možete imati paralelnu vlast i tražiti iskorak prema Europskoj uniji. Onog dana kada smo predali zahtjev za članstvo, trebalo je da započnemo taj proces. Recite mi samo tko ima koristi od toga da mi danas imamo predstavnike međunarodnih institucija ili pojedinaca koji predstavljaju te institucije u istim onim institucijama u kojima se odlučuje o Ustavu BiH. Ne možemo napraviti korak prema bilo kojoj europskoj asocijaciji, a da imate predstavnika koji može umjesto vas promijeniti Ustav. Ako netko ima ovlasti da promijeni Ustav, moje pitanje je zašto taj pothvat još nije učinjen. Isto se odnosi i na bilo koji drugi zakon, naravno uz potpuno poštovanje temeljnih odredbi BiH. Oko 900 odluka je doneseno u posljednjih 30 godina i ponovo se nalazimo na početku. Te odluke moramo donositi sami u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i u svim institucijama u BiH, kao nositelji izbornog legitimiteta i demokratski izabrani dužnosnici.

GLAS: Kako se pripremate za naredne opće izbore i hoće li Hrvati dobiti legitimnog predstavnika svog naroda u Predsjedništvu BiH?

ČOVIĆ: Uvjeren sam da ćemo na općim izborima 2026. godine dobiti svog člana Predsjedništva BiH. Međutim, poučeni dosadašnjim iskustvom, to u rukama jednim dijelom drži brojniji narod u Federaciji, jer je Ustav definirao da se iz FBiH direktno biraju dva predstavnika. Naravno da postoji opreznost ukoliko imate tri ili tri i pol puta brojniju populaciju Bošnjaka i ako imaju aspiraciju da Hrvatima nametnu člana Predsjedništva da bi imali dva od tri člana, što rade već četvrti put. Odnosno, i dalje smo izloženi ovim izazovima, ali učinit ćemo sve da prvo promijenimo Izborni zakon i da Bošnjaci napokon shvate da je to dobro i za njih i za BiH pa tek onda za Hrvate. Mi smo kao narod preživjeli tih 16 godina uzurpirane funkcije. Važno je ponovno istaknuti kako član Predsjedništva znači i utjecaj i na monetarnu politiku, kao i vanjsku politiku kroz sve konzule i ambasadore koje danas nemamo i koji ne mogu zastupati naše i interese BiH. Stoga ako kolege razumiju da je u interesu Bosne i Hercegovine da se i hrvatski narod osjeća jednakopravan i ustavan i da između ostalog bira i svog člana Predsjedništva, onda je jednostavno promijeniti Izborni zakon. To pitanje bi bilo riješeno izmjenom dva člana. Kada se s njima razgovara, većina Bošnjaka kaže da nije dobro da Hrvatima netko nameće predstavnike. Međutim, kada dođemo u poziciju da to promijenimo, stvari ne idu. Ponovno ću reći – donesite bilo koju varijantu Izbornog zakona koja će garantirati da Hrvati biraju svog predstavnika, meni i hrvatskom narodu to će biti prihvatljivo. Bez toga, ova država neće biti stabilna.

GLAS: Jeste li bolje surađivali sa SDA ili sada s “trojkom”?

ČOVIĆ: Imamo još godinu dana zajedničkog rada što se tiče “trojke”. Možda je bilo jednostavnije raditi sa SDA, s obzirom na činjenicu da su imali stranački autoritet i snagu. To je značilo da ste u svakom trenutku razgovarali s jednom politikom. S druge strane, sada razgovarate s tri različite politike koje često nisu u istom razmišljanju, bez obzira na to koja je tema na dnevnom redu. Ono što nastojimo jest uložiti ogroman napor da barem u Federaciji funkcioniramo. Nažalost, na razini BiH u tome nismo uspjeli. Ranije bismo imali upravo ono o čemu sam govorio – tri najsnažnije političke opcije, odnosno tri predstavnika triju naroda bi sjela i zajednički postigla potrebne dogovore. Danas, nažalost, toga nema.

GLAS: Ima li BiH šansu za napredak?

ČOVIĆ: Uvjeren sam da ima, BiH ima svoju šansu. Međutim, moramo u potpunosti i trajno uvažavati temelje BiH. Temeljni kamen ove države bili su i ostali konstitutivni narodi. Budemo li to poštovali, vjerujem da ćemo postići rast, razvoj, stabilnost i dijalog, pa i sve one integracijske ambicije kojima danas težimo. Bez toga, bez poštovanja Ustava te prava i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, bojim se da potkopavamo same temelje BiH, koja je naša zajednička i dijeljena domovina.

Dnevnik.ba