Među visokim dužnosnicima koji su u više navrata upozoravali na mogućnost izbijanja nuklearnog rata za sada prednjači ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Sličnog stava bio je i Zapad koji je upozoravao da će u slučaju da ih Rusija napadne nuklearnim oružjem, reagirati momentalno.
Stalna prijetnja za sigurnost je i Sjeverna Koreja koja je nedavno poslije višegodišnje pauze počela s testiranjima, pišu Nezavisne novine.
“Nuklearne snage naše Republike moraju biti spremne izvršiti svoju odgovornu misiju i odvraćanje u bilo kom trenutku”, naglasio je nedavno lider te zemlje Kim Jong Un.
Iako su posljednjih dana češće izjave u kojima lideri kažu da sumnjaju da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje, nije loše da se još jednom podsjetimo koje sve države važe za nuklearne sile i kakvim oružjem raspolažu.
Države za koje se zna da imaju nuklearno oružje su Rusija, SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja.
Prema posljednjim podacima koji datiraju iz listopada prošle godine procjenjuje se da na svijetu postoji oko 13.000 nuklearnih bojevih glava koje su u rukama deset zemalja.
Na vrhu liste koji je objavila Federacija američkih znanstvenika svakako su i dvije najveće vojne sile, Rusija i SAD, koje zajedno posjeduju oko 90 posto ukupnog nuklearnog oružja, ili u brojkama oko 12.000 bojevih glava, dok je preostalih 1.000 podijeljeno između preostalih osam država.
Rusija, prema ovim podacima, posjeduje 6.257 nuklearnih bojevih glava, dok SAD ima nešto manje, oko 5.600. Na trećem mjestu je očekivano Kina s 350, a odmah iza nje je Francuska s 290 bojevih glava.
Zatim slijede Velika Britanija s 225, Pakistan sa 165, Indija sa 160, Izrael s 90, dok je na posljednjem mjestu Sjeverna Koreja s 45 nuklearnih bojevih glava.
Od 12.700 nuklearnih glava u svijetu, više od 9.400 se nalazi u vojnim zalihama i većina je prikačena na projektile, avione, brodove i podmornice. Preostale glave su “umirovljene”, ali su još uvijek relativno netaknute i čekaju da budu demontirane.
Od 9.440 nuklearnih glava u vojnim zalihama, oko 3.730 je raspoređeno u operativnim snagama (na raketnim ili bombarderskim bazama). Od toga, oko 2.000 američkih, ruskih, britanskih i francuskih bojevih glava je u stanju pripravnosti, spremnih za upotrebu u vrlo kratkom roku.
Točan broj nuklearnog oružja u posjedu svake zemlje je strogo čuvana državna tajna tako da procijene koje su iznesene u ovom istraživanju treba uzeti s rezervom. Većina država koja posjeduje ovu vrstu naoružanja u suštini ne daje informacije o količini svojih zaliha. Ipak, stupanj tajnosti značajno varira od zemlje do zemlje.
Primjera radi, između 2010. i 2018. godine, SAD su objavile svoju ukupnu veličinu zaliha, ali je Trumpova administracija 2019. godine prekinula tu praksu. Bidenova administracija je 2020. godine vratila nuklearnu transparentnost. Međutim, usprkos ograničenjima, javno dostupne informacije, pažljiva analiza povijesnih zapisa i povremeno curenje podataka omogućavaju da se naprave najbolje moguće procjene o veličini i sastavu zaliha nuklearnog oružja među ovim državama.
Povijesno gledano, od Hladnog rata do danas broj nuklearnih bojevih glava je drastično opao. Tijekom 1986. godine u svijetu je bilo 70.300 glava, dok je danas taj broj oko 13.000.
Stručnjaci i dužnosnici su u više navrata isticali da su “glavni krivac” za takvu praksu različiti međunarodni sporazumi koje su potpisale sile. Najveći broj smanjenja oružja dogodio se 1990-ih godina.
I dok, kako se navodi u istraživanju, SAD smanjuje svoj arsenal nuklearnog oružja, stručnjaci upozoravaju da Kina, Indija, Sjeverna Koreja, Pakistan, Rusija i Velika Britanija povećavaju.
Iako su svi mislili da će ove nuklearne sile polako ići prema uzajamnom razoružavanju ovim opasnim oružjem, čini se da ga u budućnosti ipak planiraju zadržati.
Istraživanje pokazuje da sve države nastavljaju modernizirati i usavršavati svoj arsenal nuklearnih bojevih glava.
Dnevnik.ba