Prof. Marko tvrdi da bi Schmidt prekoračio svoje ovlasti ako bi uveo prag od 3% za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, ističući kako nema pravo mijenjati ustav entiteta, odnosno one odredbe kojima se implementira organizacijska struktura ustava entiteta, a koja nije definirana Ustavom države. Pritom se poziva na Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, zaključujući da bi Visoki predstavnik prekoračio svoje nadležnosti ako bi iskoristio bonske ovlasti za promjenu Ustava Federacije.
Prof. Marko dodatno tvrdi kako je bivši Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine mijenjao ustave Republike Srpske i Federacije suprotno rješenjima koje predlaže Schmidt kako bi implementirao odluku državnog Ustavnog suda te da bi ova intervencija zadirala u autonomiju entitetskog ustavnog prava. Pozvao se i na neke presude Europskog suda za ljudska prava, iako one nemaju nikakvih dodirnih točaka s uvođenjem izbornog praga za izbor izaslanika za Dom naroda F BiH.
Po mišljenju prof. Marka, uvođenje praga od 3% bi ugrozilo aktivno biračko pravo Srba i Hrvata u onim županijama u kojima je njihova zastupljenost ispod tog praga, te da bi Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava mogli osporiti eventualno nametnute odredbe.
Čolak kaže kako Marko ne iznosi niti jedan valjan pravni argument kojim bi potkrijepio svoje tvrdnje.
- Uvaženom profesoru nije stalo do činjenica koje ga u cijelosti demantiraju, on se i to ne prvi put stavio u službu bošnjačkog lobista. Podsjećam da je nedavno tvrdio kako je odluka u predmetu Ljubić već provedena. Njemu dominacija brojnijeg bošnjačkog naroda nad manje brojnijim hrvatskim narodom ne predstavlja problem, kaže Čolak za Hrvatski Medijski Servis.
Naglašava kako prof. Marko zaboravlja da nema nikakve razlike u načinu implementacije Odluke Ustavnog suda BiH U-5/98 (treća djelomična Odluka o konstitutivnosti) i Odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 (Odluka o legitimnom političkom predstavljanju).
- Jednako tako zaboravlja da je bivši visoki predstavnik Petritsch 2002. godine provodeći odluku o konstitutivnosti izmijenio odredbe Ustava F BiH koje se odnose na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, te da je na taj način drastično promijenjen Ustav FBiH, i to na štetu hrvatskog naroda (ukupno 73 amandmana nametnuta od strane OHR-a), a da je uvođenje izbornog praga od 3%, samo mali i nedovoljan pokušaj u ispravljanju te štete i ujedno pokušaj implementaciju Odluke Ustavnog suda U-23/14, kaže Čolak.
Čolak pita profesora Marka koja je razlika u postupanju sadašnjeg i bivšeg visokog predstavnika budući se radi u oba slučaja o provedbi odluka državnog Ustavnog suda? Osim toga, podsjeća da je Ustav FBiH od strane bivših visokih predstavnika mijenjan neovisno o provedbi odluka Ustavnog suda BiH.
Sugovornik HMS-a napominje kako su ovlasti sadašnjeg i bivšeg visokog predstavnika kad je riječ o provedbama odluka Ustavnog suda BiH nepromijenjene.
- Istina, porazna je činjenica za BiH, što to rade visoki predstavnici, jer u oba slučaja to nije uradila naša zakonodavna vlast. Osim toga gotovo sam siguran da je profesor upoznat sa sadržajem Ustava BiH, posebno odredbe članka III 3.b) Ustava BiH koje daju primat Ustavu BiH, a time i Ustavnom sudu BiH, kao instituciji BiH i njegovom čuvaru nad zakonima BiH te entitetskim ustavima i zakonima, kaže izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak za HMS.
U tom smislu su, naglašava, tvrdnje prof. Marka potpuno neutemeljene i očito služe za dalje produbljivanje krize u BiH i nastavak prakse da pripadnici brojnijeg bošnjačkog naroda biraju političke predstavnike manje brojnijem hrvatskom narodu, ali jednako tako i srpskom narodu i ostalima, poglavito u Dom naroda FBiH.
Čolak podsjeća Marka da je Ustavni sud BiH u Odluci Ljubić – točka 51. jasno naglasio, da “pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.“ Načelo konstitutivnosti naroda u FBiH, kako ističe Ustavni sud BiH u kontekstu doma naroda, može biti ostvareno samo ako se “popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u FBiH”. U presudi Ustavnog suda BiH dalje stoji “suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2 Ustava Bosne i Hercegovine.“
Ustavni sud BiH, dakle, ističe sugovornik Hrvatskog Medijskog Servisa, izričito traži uspostavu jasnih i preciznih kriterije temeljem kojih će svaki od tri konstitutivna naroda biti legitimno predstavljen u Domu naroda F BiH.
- U tom smislu bi izborni prag od 5% bio primjeren i jasno preciziran kriterij jer Dom naroda nije dom kantona odnosno županija, nego dom konstitutivnih naroda u kojem su predstavljeni konstitutivni narodi, a ne kantoni odnosno županije, kako to u ovoj odluci naglašava Ustavni sud BiH. Ovo iz razloga što jedan mandat u Domu naroda predstavlja 5,88% (100/17 = 5,88) zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u svakoj izbornoj jedinici, pojašnjava Bariša Čolak.
Neistinita je, kaže, i tvrdnja prof. Marka da bi uvođenje izbornog praga ugrozilo aktivno biračko pravo Hrvata i Srba ili bilo koga drugoga. Podsjeća kako svaki građanin ima pravo birati koga želi, tako da i u onim kantonima odnosno županijama ispod izbornog praga svaki građanin može birati i biti biran u kantonalno odnosno županijsko zakonodavno tijelo. Jedina je, napominje, razlika što izborne jedinice ispod izbornog praga zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda ne bi samostalno nego grupno birale izaslanike u Dom naroda FBiH, jer Odluka Ustavnog suda traži zastupljenost konstitutivnih naroda, a ne kantona,odnosno županija u Domu naroda FBiH. Osim toga, što posebno naglašava Ustavni sud BiH, pravo je i vitalni interes svakog konstitutivnog naroda da bude adekvatno zastupljen u zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj vlasti.
- Apsurdna je činjenica da Bosansko-Podrinjski kanton u kojem žive svega 24 Hrvata bira jednog izaslanika za hrvatski klub Dom naroda FBiH, i to Bošnjaka koji se lažno predstavlja kao Hrvat i kojeg naravno biraju Bošnjaci, kao i Posavska županija koja broji blizu 40.000 Hrvata, pojašnjava Čolak.
Prof. Marko tvrdi da bi Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava mogli osporiti eventualno nametnute odredbe, a upravo je, podsjeća Čolak, Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, a kasnije stavio izvan snage odredbe Izbornog zakona BiH kojima je bilo propisano da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu odnosno županiji za Dom naroda FBiH, kao i odredbe koje su se odnosile na izbor zastupnika za Grad Mostar, a sve nametnute od strane visokog predstavnika.
Ustavni sud BiH bi, zaključuje Čolak, nakon eventualnog nametanja ovakvih rješenja mogao utvrditi kako njegova Odluka o legitimnom političkom predstavljanju na svim administrativno-političkim razinama nije u cijelosti implementirana.
Dnevnik.ba