Ugovor o energetskoj povelji iz 1998. godine, koji omogućuje energetskim kompanijama da tuže vlade zbog politika koje štete njihovim investicijama, posljednjih godina korišten je za osporavanje poteza koji zahtijevaju zatvaranje postrojenja na fosilna goriva.
Ministri zemalja EU složili su se da napuste sporazum na sastanku u Bruxellesu, kazali su Reutersu dvojica dužnosnika EU.
Odluka će sada ići u Europski parlament da sr traži suglasnost poslanika. To se smatra veoma vjerojatnim jer ju je skupština EU ranije pozvala da se napusti sporazum.
Bruxelles je prvi put predložio koordiniran odlazak EU iz sporazuma u srpnju, nakon što su zemlje članice, uključujući Dansku, Francusku, Njemačku, Luksemburg, Poljsku, Španjolsku i Nizozemsku, objavile planove za izlazak, a većina je navela zabrinutost zbog klimatskih promjena.
Zemlje EU do sada su odgađale odluku o izlasku jer su neke, poput Cipra i Mađarske, željele da ostanu, dok su druge bile zabrinute da će napori na modernizaciji sporazuma propasti njihovim odlaskom.
Kako bi ublažila te brige, EU je prošlog tjedna predložila da prije odlaska zemlje EU dozvole da prođu reforme.
Čini se da je taj prijedlog otvorio put za dogovor.
Zemlje EU će odobriti prijedlog za prihvaćanje reformi sporazuma u svibnju, rekao je za Reuters izvor u belgijskom predsjedništvu EU, koje će organizirati razgovore.
Pedesetak potpisnica sporazuma složilo se s reformama prošle godine, ali su imale male šanse da stupe na snagu bez zelenog svjetla EU.
Jedna od ključnih reformi je smanjenje s 20 na 10 godina perioda kada bi energetske kompanije iz zemalja koje nisu članice EU, kao što su Japan i Turska, uživale zaštitu postojećih investicija u bloku, prenosi Reuters.
Dnevnik.ba