Pitanje sjedišta drugostupanjskog suda je jedino otvoreno kada se govori o zakonu o sudovima koji je još jedan od nekoliko europskih koje BiH treba usvojiti.
Stranke iz RS insistiraju da ono treba biti u Banja Luci, pravdajući time da ga treba odmaknuti od utjecaja stranih veleposlanstava, dok stranke Trojke, EU i sve druge međunarodne institucije smatraju da sjedište treba biti u Istočnom Sarajevu.
Bunoza kaže da je zakon završen, osim u dijelu koji se odnosi na sjedište.
– Više od 12 godina radimo na ovom Zakonu. Nažalost, ne postoji konsenzus oko sjedišta drugostupanjskog, odnosno Apelacijskog odjeljenja Suda BiH. Ali držim bitnim napomenuti da ne postoji EU direktiva, ili međunarodni standard koji bi dao smjernice gdje treba biti sjedište drugostupanjskog suda. U Vijeću ministara BiH smo načelno suglasni da sjedište prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ne budu u istom entitetu. Razgovaralo se o dva prijedloga za sjedište, Istočno Sarajevo ili Banja Luka, ali stavove nismo približili.
Nažalost, zbog navedenog šaljemo jednu lošu poruku, da Banja Luka nije dovoljno Bosna i Hercegovina, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno entitet Republika Srpska. Ipak, najgoru poruku šaljemo sudcima, smatrajući da je za njihov rad presudno u kojem gradu će biti njihovo radno mjesto – rekao je Bunoza za Bljesak.info.
Govoreći o prijedlogu da se zakon usvoji, ali bez riješenog pitanja sjedišta, Bunoza ističe da bi to bilo sasvim razumno.
– To je zapravo prijedlog Ministarstva pravde BiH. S obzirom da smo ovim prijedlogom Zakona riješili ključnu stvar, a to je da doista postoji neovisna drugostupanjska instanca Suda BiH koja bi imala svog Predsjednika Suda BiH i gdje bi sudci bili birani od strane VSTV-a, dali smo jedan razuman prijedlog, da Parlamentarna skupština BiH u roku od jedne godine, od dana stupanja na snagu ovog Zakona odredi sjedište drugostupanjskog suda. Na taj način, imali bi Zakon kojim bi strankama pred Sudom BiH omogućili doista pravo na efektivan, devolutivan pravni lijek u skladu sa člankom 13. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima. Smatram da je rok od godinu dana razuman i da će se u njemu postići konsenzus oko dogovora u vezi sjedišta drugostupanjskog suda – naveo je Bunoza za Bljesak.
Dnevnik.ba