Britanski lord i Carl Bildt predlažu novi pristup za BiH i jasniji mandat za OHR: Amerikanci sumnjaju u smisao europskog "pokušaja očuvanja protektorata"
pat pozicija

Britanski lord i Carl Bildt predlažu novi pristup za BiH i jasniji mandat za OHR: Amerikanci sumnjaju u smisao europskog "pokušaja očuvanja protektorata"

/

Britanski političar i član Doma lordova Christopher Geidt te prvi visoki predstavnik za BiH Carl Bildt čiji je Geidt bio savjetnik predložili su da se odredi nova uloga visokog predstavnika i jasno definira njegov novi mandat jer vjeruju da je to najbolji način izlaska iz sadašnje krize i blokada u toj zemlji.

Geidt koji je služio kao glavni savjetnik kraljice Elizabete II od 1992. godine bavio se Balkanom i Bosnom i Hercegovinom kao posebni savjetnik Bildtu te njegovom nasljedniku na poziciji visokog predstavnika Carlosu Westendorpu i slovi za dobrog poznavatelja stanja u regiji i u BiH.

Suosnivač je zaklade WB30 sa sjedištem u Haagu koja promovira zamisao o ulasku svih šest država zapadnog Balkana u Europsku uniju do 2030.

Portal "EUalive" u petak je objavio njegovu analizu o trenutačnim problemima u BiH s fokusom na ulogu visokog predstavnika i OHR-a općenito u svjetlu blokada koje su nastupile ostavkom njemačkog političara Christiana Schmidta.

On je dužnost visokog predstavnika za BiH napustio u lipnju pod američkim pritiskom no SAD i europske države nakon toga nisu uspjele postići suglasnost o njegovu nasljedniku i taj spor još uvijek traje.

Geidt konstatira kako Europljani i dalje oklijevaju ukinuti OHR s mandatom nametanja zakona i smjene izabranih ​​dužnosnika dok je Washington postao nestrpljiv s onim što vidi kao neobjašnjivu zapreku suverenitetu BiH. Europljani pri tom dvoje oko pravih nakana Amerikanaca dok Amerikanci sumnjaju u smisao europskog "pokušaja očuvanja protektorata".

Sve je to dovelo do paralize a Geidt smatra kako je izlaz iz toga u mehanizmu poput Berlinskog procesa za zapadni Balkan.

Podsjeća kako Washington inzistira na manje nametljivom nadzoru u BiH i većem komercijalnom otvaranju dok Europa inzistira na tome da tranzicija ostavi funkcionalne institucije a ne vakuum, a poluge koje svaka strana kontrolira trebale bi biti usklađene oko jednog vremenskog okvira.

Taj bi okvir odredilo ispunjavanje pet ciljeva i dva uvjeta koja je Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC) definiralo još 2008. kao pretpostavku zatvaranja OHR-a.

Odgovor, piše Geidt,  je ponovno sazvati PIC na ministarskoj razini, suziti njegovu svrhu na jedan zadatak i odrediti osobu dovoljnog ugleda – prihvatljivu i Washingtonu i Europljanima – da pregovara o obliku post-OHR-ove Bosne i usmjeri Bonske ovlasti prema tom konačnom cilju.

"Taj visoki predstavnik tada bi mogao postaviti realan vremenski okvir u odnosu na postojećih 5+2 kriterija, objaviti napredak kako se svaki od njih ispunjava i u skladu s tim zatvoriti ured, bez ugrožavanja pristupanja EU, ali i bez njegovog ometanja", zaključuje Geidt.

Njegovu objavu na mreži X odmah je podupro Bildt koji se ranije, zajedno s još jednim bivšim visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem, također zalagao za zatvaranje OHR-a.

"Da, Bosna zaslužuje bolje od sadašnje međunarodne i domaće pat pozicije", poručio je Bildt.