Radi se o Referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je, na preporuku Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija), održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ.
Referendum je potvrdio opredjeljenje bosanskohercegovčkih građana da budućnost nastave graditi izvan bivše SFRJ, za što se izjasnilo čak 99,7 posto od ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u Bosni i Hercegovini).
Rezultati referenduma, koji su omogućili međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, prihvaćeni su u državnom parlamentu 6. ožujka 1992. godine, a Zakonom o proglašenju 1. ožujka Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine (Službeni list RBiH, broj: 9/95), utvrđeno da je to državni praznik.
Zemlje-članice tadašnje Europske zajednice (EZ), danas Europske unije (EU), priznale su državu Bosnu i Hercegovinu 6. travnja 1992. godine, a Sjedinjene Američke Države dan kasnije, 7. travnja.
Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a najprije je to učinila Bugarska i prije referenduma, 31. siječnja 1992. godine.
Nedugo nakon toga, Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda (Rezolucija 757), čime je kao sukcesor bivše SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. Bosna i Hercegovina u radu UN-a sudjeluje putem stalnih predstavništava u New Yorku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu.
U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je uspostavila diplomatske odnose sa 183 zemlje-članice Ujedinjenih naroda.
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, bez sumnje jedan od najznačajnijih datuma u povijesti zemlje, i ove će godine biti obilježen nizom prigodnih sadržaja, a tim povodom njenim institucijama, zvaničnicima i građanima pristižu brojne čestitke iz zemlje i inozemstva.
Dan nezavisnosti je i prilika za sjećanje na prijelomne događaje i sve bosanskohercegovačke patriote koji su se u posljednjem ratu (1992-1995.) nesebično žrtvovali u obrani nezavisnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Ove godine, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine proslavlja se u posebnom ozračju, budući da joj je krajem prošle godine dodijeljen kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji, ali i u vremenu složenih geopolitičkih okolnosti kada je potreban dodatni oprez, budući da su još prisutni oni koji dovode u pitanje državne institucije Bosne i Hercegovine, njenu cjelovitost i nezavisnost, a time i njen dalji demokratski razvoj.
Nažalost, prijepori u vezi s Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine još traju, nerijetko, propraćeni osporavanjima njenih državnih atributa, tako da se ovaj praznik obilježava u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je u drugom entitetu - Republici Srpskoj to uobičajeni radni dan.
Kako je poznato, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u srpnju 2017. godine odbio kao neutemeljen zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti Zakona/zakonskih odredbi kojima je 1. ožujak proglašen Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a 25. studeni Danom državnosti Bosne i Hercegovine.
Dnevnik.ba