Jens Stoltenberg
Jens Stoltenberg

Bivši šef NATO-a: "Lavrov me pitao - jeste li protiv Hrvata i Slovenaca, i oni su separatisti?"

/

"Nikad nemojte prestati razgovarati s Rusijom", glasio je posljednji savjet pokojnog Thorvalda Stoltenberga, nekadašnjeg norveškog ministra vanjskih poslova, njegovu sinu Jensu, glavnom tajniku NATO-a od 2014. do 2024. godine, koji o tome i o mnogim drugim epizodama iz svoga mandata piše u knjizi koja u engleskom izdanju nosi naslov "On My Watch: Leading NATO in a Time of War".

Stari Thorvald, nama poznatiji kao ne odveć uspješni posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju, umro je 2018. godine, usred možda i najveće krize u povijesti NATO-a, kojom se morao baviti Jens Stoltenberg - zahtjevom američkog predsjednika Donalda Trumpa da europski saveznici financijski više pridonesu vlastitoj obrani.

U svojoj knjizi Stoltenberg iznosi i detalje sa sastanaka s ruskim čelnicima: "Putin se doimao kao racionalan čovjek koji naporno radi i usmjeren je na rezultate, a ton naših razgovora bio je uglavnom prijateljski. Rusi su u pravilu poštovali sporazume koje smo sklopili".

Bivši glavni tajnik NATO-a smatra da Rusija nije nepobjediva. Ističe da je u pravilu dolazilo do velikih unutarnjih prevrata nakon što je Rusija gubila ratove. Nakon Krimskog rata 1856. ukinuto je kmetstvo.

Kao posljedica poraza od Japana u ratu 1905. godine, ruski car je bio prisiljen prihvatiti diobu vlasti i parlamentarne izbore. Poraz u Prvom svjetskom ratu doveo je do Oktobarske revolucije 1917. godine, a Sovjetski Savez raspao se vrlo brzo nakon povlačenja sovjetskih snaga iz Afganistana 1989.

Kad se kao norveški premijer 2013. godine sastao s tadašnjim ruskim premijerom Dmitrijem Medvjedevom, tijekom neobaveznog razgovora Stoltenberg kaže svom kolegi: "Otvorena granica i prijateljstvo između Rusa i Norvežana predstavljaju znatan napredak. Nema nikakvog razloga da osjećate strah od NATO-a".

Medvjedevljev odgovor je pomalo zapanjujući: "Ne, ne osjećamo strah od Norveške. Ne bojim se ni predsjednika Baracka Obame ni kancelarke Angele Merkel. Ali tko će doći poslije vas? Iz povijesti smo naučili da se barem jednom u svakom stoljeću pojavi neki luđak sa Zapada koji želi osvojiti Rusiju.

U 18. stoljeću napao nas je švedski kralj Karlo XII. I namjeravao je zauzeti Moskvu. Napoleon je zauzeo naš glavni grad 1812. U 20. stoljeću napali ste nas dvaput u dva svjetska rata. Hitler je 1941. stajao pred vratima Moskve. A ne zaboravite da smo tek zakoračili u stoljeće u kojem se sada nalazimo."

Hrvatska se u Stoltenbergovoj knjizi spominje u još jednom zanimljivom razgovoru. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovako je odgovorio na njegovu primjedbu o ruskoj agresiji na istočnu Ukrajinu:

"Jeste li bili protiv Hrvatske i Slovenije?"

"O kakvoj ruskoj agresiji na istočnu Ukrajinu govorite? Narod u istočnoj Ukrajini su separatisti, baš kao Slovenci i Hrvati koji su se odvojili od Jugoslavije. Jeste li bili protiv Hrvatske i Slovenije? Pa to su danas zemlje članice NATO-a."

U listopadu 2024. Jens Stoltenberg, danas norveški ministar financija, prepustio je svoju dužnost u NATO-u bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu. Kao najveće uspjehe svoga mandata ističe primanje Švedske i Finske u članstvo NATO-a, a kao najveći neuspjeh povlačenje iz Afganistana: "Napustili smo zemlju i ostavili milijune Afganistanaca da ih talibani ponovno ugnjetavaju."

Dnevnik.ba