To je svojevrsni paradoks s obzirom na to da je politika zaštite okoliša i prijelaz na zelenu ekonomiju bila jedan od ključnih elemenata Bidenove kampanje, dok je njegov prethodnik Trump dosljedno hvalio povećanje proizvodnje fosilnih goriva kako bi cijene plina i energije za potrošače ostale niske.
Ekološki aktivisti upozoravaju da trenutačne razine proizvodnje nafte u SAD-u nisu dovoljne za olakšavanje prijelaza na obnovljive izvore energije te da je dužnost predsjednika da ih ograniči. Upozoravaju da bi se nedjelovanje moglo pokazati skupim za Bidena na izborima 2024., pogotovo među mlađim i klimatski svjesnim glasačima kojima se dodvoravao na posljednjim izborima.
"Poruka koju Biden šalje je da mu borba protiv klimatske krize nije prioritet", rekla je za Newsweek Jill Stein, predsjednička kandidatkinja Zelene stranke. "Biden je izdao klimatske glasače, posebno mlade, nakon što su odigrali ključnu ulogu u tome da bude izabran."
Međutim, neki analitičari tvrde da je održavanje visoke proizvodnje i niskih cijena signal širem biračkom tijelu da je on ozbiljan u pogledu rješavanja inflatorskih pritisaka i da nije jasno što planira provesti ako bude ponovno izabran u studenom.
Dok je domaća proizvodnja nafte porasla do neslućenih visina pod Bidenom, brojke koje je objavio Ured za upravljanje zemljištem pokazuju da njegova administracija nije značajno smanjila ni broj dozvola za bušenje na javnom zemljištu, unatoč tome što je predsjednik u veljači 2020. rekao: "Nema više bušenja na federalnom području zemlje, točka."
I dalje se izdaje velik broj dozvola za bušenje
Broj dozvola odobrenih za saveznu zemlju pao je s 9173 u 2021. na 6732 u 2022., ali u kalendarskoj godini koja završava u listopadu broj se popeo na 7247 dozvola. Ipak, analiza Washington Posta u ožujku sugerira da je Bidenova administracija zakupila vrlo malo javnog zemljišta, što je potrebno prije dobivanja licence, a u usporedbi s prethodne dvije administracije.
Dok se Biden hvalio svojom snažnom klimatskom retorikom, istovremeno podaci o fosilnim gorivima potpuno potkopavaju njegovu mantru o čistoj energiji.
Iz Demokratske stranke tvrde da, iako postoji potreba za prijelazom na obnovljivu energiju, to nije promjena koja će se dogoditi preko noći, tako da će fosilna goriva i dalje biti potrebna za zadovoljenje energetskih potreba u međuvremenu.
Neposredno prije nego što je kontroverzni Willow Project odobren na Aljasci, koji podrazumijeva otvaranje triju novih lokacija za bušenje, kongresnica Mary Peltola branila je projekt rekavši da će im "trebati nafta iz bušotina najmanje sljedećih deset godina" i da "uvoz energije iz inozemstva izaziva još veće troškove i opasnost za okoliš nego domaća proizvodnja".
"Povećanje proizvodnje nafte i plina zasigurno nije dobar korak u prijelazu na čistu energiju", rekla je Jill Stein. "U stvari, to je suprotno od onoga što je potrebno i otežava ispunjavanje hitne potrebe za postupnim ukidanjem fosilnih goriva i njihovom zamjenom čistom obnovljivom energijom što je prije moguće."
Jedan od mogućih razloga za nedjelovanje predsjednika u proizvodnji nafte je inflacija, koju je Biden pokušao obuzdati tijekom pandemije covida-19, a koju su potrošači osjetili uglavnom u supermarketima i na benzinskim crpkama. Održavanje ponude iznad potražnje znači da cijene ostaju relativno niske.
Sve navedeno dovodi do zaključka da Biden nastoji balansirati između propagirane brige za klimatske promjene i političkog preživljavanja. Iako dobar dio demokratskih birača ima interes za teme globalnog zatopljenja i klime, velik dio neodlučnih Amerikanaca zanima samo trenutna ekonomska situacija. U takvoj situaciji agresivna zelena politika u predizbornoj godini mogla bi ih navesti da svoj glas daju drugoj strani, odnosno republikancima i vrlo vjerojatno Donaldu Trumpu.
Dnevnik.ba