Zamišljen je kao veliki poslovni park koji bi se prostirao na području dviju država, pa tako u čak dvije tisuće hektara površine obuhvaća općinu Ljubuški u BiH te Općinu Pojezerje i Kulu Norinsku u Hrvatskoj, a neizravno uključuje sva područja u okolici s obzirom da mu je osnovni cilj pokretanje održivog gospodarskog razvoja sveukupne gravitirajuće regije u radijusu od 50 kilometara. Ono po čemu je poseban jest ideja u kojoj se objedinjuju četiri važna sektora, čija prva slova čine i naziv projekta: Bioenergetski, Ekoindustrija, Poduzetništvo i Okoliš.
Ovakvim futurističkim projektom, kako su ga već nazivali, iskoristili bi se maksimalno svi gospodarski, prometni, ali i turistički potencijali na području južne Dalmacije, BiH, a u prometnom smislu i oni istočne Slavonije preko luke Vukovar, koja predstavlja važno prometno čvorište u Koridoru Vc te značajnu poveznicu luke Ploče i sjevernog dijela Europe. Ovakvom značajnom ulogom iskoristio bi se potencijal ovih dviju hrvatskih luka koje bi u ovoj ulozi činile posebnu poveznicu važnog prometnog koridora koji bi skratio put, a ujedno bi imale veliki doprinos u valoriziranju juga Dalmacije i istoka Slavonije.
Što je s projektom BEPO, koji bi trebao oživjeti velik dio Hercegovine i Dalmacije?
- Projekt, koji je prezentiran prije tri godine prvi put u Ljubuškom, zapravo je zaživio na svoj način. Ne izravno da bi bio prepoznatljiv možda u poslovnoj zoni Zvirići u Ljubuškom, ali je zaživio u svom širem smislu, na način da su se potencijali Luke Ploče, Vukovara, kao i potencijali Željeznica Federacije BiH praktično već uključili u taj projekt.
Projekt je zaživio i na način da je hrvatska politika prepoznala projekt, da se on promovira preko nekoliko geostrateških teza, pa je to prepoznatljivo kao izraz Jadran - Baltik, pa kao inicijativa triju mora koju promovira predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i, naravno, vide se pojačane investicije svih strateških investitora upravo u potencijale Luke Ploče.
Dnevnik.ba