StoryEditor
put za mir

Američka pregovaračica iz Daytona navela BiH kao primjer kako postići mir između Izraela i Palestine

Piše desk  /  29.10.2023., 18:22h

Miriam Sapiro je bila jedan od pregovarača za postizanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U kolumni za CNN je obrazložila zašto smatra da je Dejtonski sporazum pokazatelj da se mir može postići i na Bliskom istoku, tj. između Izraela i Palestine.

Konstatirala je da je u trenutku produbljavanja humanitarne krize i rasta rizika od šire eskalacije imperativ pronaći način da se krene od krvoprolića kao cjelovitom rješenju, ma koliko god to bilo teško zamisliti. Smatra da će uloga njene države - Sjedinjenih Američkih Država biti ključna, prenosi Klix.

"Kako bi izgledao taj put i koja pitanja treba riješiti? Kao što smo vidjeli prilikom prošlosedmične posjete predsjednika (Joea) Bidena Izraelu američko vodstvo će biti od vitalnog značaja, čak i ako šanse za uspjeh izgledaju male", ocijenila je Sapiro.

Ukazala je da postoji obrazac puta ka miru na Bliskom Istoku. U tom kontekstu je podsjetila da su SAD imale ključnu ulogu u posredovanju za mirovni sporazum kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini.

"Bila sam dio američkog tima koji je pomogao u vođenju pregovora. Tada nismo znali hoćemo li uspjeti, ali smo znali da moramo pokušati", prisjetila se.

Također je podsjetila da je situacija u bivšoj Jugoslaviji 1995. bila sumorna. Sukobe između Bošnjaka, Srba i Hrvata je nazvala "etničkim", a nasilje "sektaškim". Navela je da je u tim sukobima bilo 100.000 mrtvih i tisuće raseljenih. Sapiro se osvrnula na pokušaje uspostavljanja mira prije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Propali su europski napori da se postigne mirovno rješenje. Mirovne snage Ujedinjenih nacija bile su raspoređene, ali nisu bile voljne da koriste silu za zaštitu civila, čak i nakon što su se pojavili dokazi da su bosanski Srbi sudjelovali u etničkom čišćenju i genocidu nad bosanskim muslimanima", istakla je.

Navela je da su SAD odlučile intervenirati nakon što niti jedna druga opcija nije uspjela.

"Koristeći kombinaciju agresivne diplomacije i prijetnje zračnim napadima NATO-a na bosanske Srbe, Washington je koordinirao sporazum o vodećim principima za mirovne pregovore koji su bili u Daytonu, savezna država Ohio", napomenula je.

 

Dejtonski pregovori kao vodilja

Prema njenim riječima, SAD su se pobrinule da sve pozvane strane (Srbija, Hrvatska i bosanski muslimani) shvate da će ih nesuradnja značajno koštati. Mišljenja je da će "čvrsta ruka" i "snažno američko vodstvo" također biti neophodni za sklapanje bilo kakvog sporazuma na Bliskom Istoku.

"Svaki mirovni pregovor predstavlja jedinstvene izazovne okolnosti. No, postoje aspekti iskustva SAD-a u Bosni i Hercegovini koji mogu biti smjernica za snalaženje u trenutnoj krizi. U Dejtonu smo odbili da se direktno bavimo vrhom bosanskih Srba, s obzirom na njihovu direktnu ulogu u zločinima. Njihove interese je zastupao Beograd. Tako da ni Hamasovo trenutno vodstvo ne bi bilo dobrodošlo za pregovaračkim stolom ako se pregovori na Bliskom Istoku nastave", naglasila je.

Istakla je da su SAD u Bosni i Hercegovini uspjele snažno potaknuti svaku stranu da postigne dogovor, odnosno da ih je destimulirala na neuspjeh. Sapiro je poručila da će to biti potrebno postići i na Bliskom Istoku.

"Na primjer, za Palestince bi ohrabrenje moglo biti rekonstrukcija Gaze, izgradnja infrastrukture u Gazi i na Zapadnoj obali te veći pristup unutar Zapadne obale, kao i putna povezanost s Gazom", istakla je.

Podsjetila je i na to da su SAD naporno radile na uključivanju europskih, arapskih i drugih država koje su utjecale na stabilizaciju prilika na Balkanu i koje su dale osjetnu podršku u obnovi i integraciji.

"Za bilo kakve razgovore o bliskoistočnom miru bit će jednako ključno identificirati važnu ulogu susjeda Izraela i šire međunarodne zajednice. To bi trebalo podrazumijevati provjeru spremnosti Saudijske Arabije da prizna Izrael. Zaista se čini da je jedan od glavnih motiva (posljednjeg) Hamasovog napada (na Izrael) bio da poremeti normalizaciju (odnosa Izraela i Saudijske Arabije", konstatirala je.

Za nju je nužno da SAD potaknu na stvaranje regionalne koalicije na Bliskom istoku, baš kao što je postojala Kontakt grupa koja je koordinirala između velikih europskih država i SAD-a u nastojanju da se okonča rat u Bosni i Hercegovini.

"Osim SAD-a i Izraela, takva kontakt grupa na Bliskom Istoku mogla bi uključivati Egipat, Jordan, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Saudijsku Arabiju. Kataru, koji pomaže u posredovanju za oslobađanje talaca (koje je zarobio Hamas) i koji je pomogao na druge načine, mogla bi se ponuditi uloga, ali pod uvjetom da bude konstruktivan", sugerirala je Sapiro.

Pri stavu je da je Bosna i Hercegovina potvrdila razmišljanje bivše američke državne tajnice Madelein Albright da su SAD "neizbježna država", bez obzira na podjele među samim Amerikancima. Osvrnula se i na to od čega bi moglo ovisiti ponovno pokretanje pregovora na Bliskom Istoku.

"Konkretni izgledi za obnavljanje mirovnih napora na Bliskom Istoku ovisit će o nekoliko poveznih pitanja, među kojima je to koliko će Izrael moći uništiti Hamasovu infrastrukturu, zadržavajući podršku regionalnih partnera i SAD-a", ukazala je.

 

O djelovanju Izraela

Među onima je koji smatraju da još nije jasno hoće li Izrael moći uspjeti ostvariti svoj cilj - uništiti Hamas - i u kojem vremenskom periodu će to moći uraditi. Upozorila je na to da što rat u Gazi bude duže trajao da će Izrael izgubiti dio regionalne i međunarodne podrške, za koju je navela da je neophodna za financijsku, vojnu i političku izolaciju Hamasa. Objasnila je zašto pojedinim arapskim državama ne odgovara snažan Hamas.

"S obzirom na prijetnju koju Iran i grupe poput Muslimanskog bratstva predstavljaju za egipatske i zaljevske interese, ove države se moraju bojati moćnog Hamasa, koliko i Izrael. To bi ih trebalo primorati da pomognu u izolaciji Hamasa, kao i da imaju aktivniju i konstruktivniju ulogu u budućim mirovnim pregovorima", naglasila je.

Sapiro je imala i nekoliko prijedloga kako bi Izrael trebao djelovati ako želi imati međunarodnu podršku.

"Kako bi zadržao međunarodnu podršku, ali i zbog pitanja moralnog imperativa, Izrael mora pokazati da čini sve što je u njegovoj moći da održi međunarodno humanitarno pravo, čak i dok se bori protiv neprijatelja koji vojnu infrastrukturu postavlja u blizini bolnica, škola i džamija te time obeshrabruje civile na pobjegnu na sigurnije područje", istakla je.

Također je podsjetila da je Gazi potrebno hitno pomoći i "poduzeti sve da se civilne žrtve svedu na najmanju moguću mjeru". Navela je da će uspjeh pregovora ovisiti i o samom izraelskom vodstvu.

"Desničarska koalicija (izraelskog) premijera Benjamina Netanyahua nikada nije htjela prihvatiti rješenje o formiranju dvije države, što je predviđeno sporazumom iz Osla. Bila je zaokupljena izgradnjom novih naselja na Zapadnoj obali na štetu umjerenih Palestinaca i ekonomske suradnje Ramale (grada na Zapadnoj obali), Izraela i šire regije", dodaje.

Jednako važnim je istakla to tko bi predstavljao Palestince u mirovnim pregovorima. Pozvala je na to da se iznađe način za jačanje onih Palestinaca koji "još uvijek traže mir i ohrabruju pojavu novih lidera".

"Palestinske vlasti imaju bezbroj problema, ali to ne umanjuje legitimne težnje palestinskog naroda da živi u miru, sigurnosti i dostojanstvu. Izrael, SAD, Europska unija i što je još važnije, zaljevske zemlje moraju uraditi više da se usuglašenim djelovanjem pozabave korupcijom, stvaranjem ekonomskih prilika i izgradnjom palestinskih institucija, ne samo na Zapadnoj obali, već i u Gazi", predložila je.

Upozorila je da će se u suprotnom desiti politički vakuum koji će to neko iskoristiti, kao što je to Hamas uradio, uz podršku Irana. U kolumni za CNN je ponovila da je Bosna i Hercegovina pokazatelj da mir na Bliskom istoku može imati šansu.

Miriam Sapiro je radila u Vijeću za nacionalnu sigurnost Ministarstva vanjskih poslova SAD-a (State Department) te je bila zamjenica američkog trgovinskog predstavnika. Trenutno je nerezidentna viša savjetnica Centra za strateške i međunarodne studije, čije je sjedište u Washingtonu.

Dnevnik.ba

20. svibanj 2024 21:02