Vladina radna skupina stvorena za promicanje integracije migranata u njemačko društvo objavila je popis ključnih obilježja njemačke kulture, piše Soeren Kern za Gatestone. Članak je s engleskog jezika za Dnevnik.ba prevela i prilagodila Ana Krezo.
Popis jasno izostavlja politički neispravne pojmove poput "patriotizma" i "vodeće kulture" (Leitkultur), te učinkovito smanjuje njemačke tradicije i vrijednosti na najniži zajednički nazivnik. Radna je skupina, zapravo, implicitno uspostavila multikulturalizam kao najpotpuniji izraz njemačke kulture.
Njemačka je vlada u prosincu 2016. godine stvorila tzv. Inicijativu kulturne integracije (Initiative kulturelle Integration) kako bi promovirala "socijalnu koheziju" nakon što je kancelarka Angela Merkel otvorila njemačke granice za više od milijun migranata iz Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Radna skupina - koju je vodilo Njemačko kulturno vijeće (Deutscher Kulturrat) u uskoj suradnji s njemačkim Ministarstvom unutarnjih poslova i dvadesetak medija, vjerskih i drugih interesnih skupina - bila je zadužena za postizanje konsenzusa o tome što čini njemačku kulturu. Izvorni cilj bio je olakšati "kulturnu integraciju" poticanjem migranata da se asimiliraju na zajednički skup kulturnih vrijednosti.
Nakon pet mjeseci rasprave, radna skupina je 16. svibnja predstavila popis onoga što se smatra najvažnijih 15 vodećih načela njemačke kulture. Upakiran u slogan "Kohezija u raznolikosti", popis se sastoji uglavnom od generičkih ideja o njemačkoj kulturi - ravnopravnosti spolova, slobodi izražavanja, slobodi vjeroispovijesti, pluralizmu i demokraciji - koje uopće nisu jedinstvene u Njemačkoj.
Štoviše, popis ne spominje njemačku kulturu kao vodeću ili temeljnu kulturu (Leitkultur), niti radna skupina izričito zahtijeva da se migranti asimiliraju na njemački način života. Umjesto toga, čini se da su smjernice usmjerene na poticanje Nijemaca da prigrle strane kulturne norme koje migranti dovode u Njemačku. Fokus radne skupine čini se da je prešao iz integracije i asimilacije na suživot, toleranciju i Nijemce koji su usvojili jezgru kulture migranta.
Preambula navodi:
"Integracija utječe na sve ljude u Njemačkoj, a socijalna kohezija ne može biti propisana niti je to sama zadaća politike ... Solidarnost je jedno od osnovnih načela našeg suživota. Pokazuje se u našem razumijevanju jedni drugih i u obzirnosti na potrebe drugih - zastupamo društvo solidarnosti ...
"Imigracija mijenja društvo i zahtijeva otvorenost, poštovanje i toleranciju sa svih strana ... Rasplamsavanje bojazni i neprijateljstava nije pravi način - mi stojimo za kozmopolitsko društvo ....
"Proces europske integracije nije samo jamstvo mira u Europi ili važna osnova za prosperitet i zapošljavanje, već je i za kulturnu konvergenciju, kao i za zajedničke europske vrijednosti - želimo ujedinjenu Europu".
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière, poznati zagovornik ideje o jezgrovitoj kulturi (Leitkultur), izrazio je razočaranje zbog odbijanja radne skupine da bude više specifična o tome što čini nijemstvo. "Ne možemo tražiti od nekoga da poštuju naše običaje ako ih nismo spremni artikulirati", rekao je. Na tiskovnoj konferenciji u Berlinu 16. svibnja, objasnio je:
"Jasno se ne slažem s njemačkim Kulturnim vijećem o riječi Leitkultur: sviđa mi se riječ, ali vijeće ne. Nije mi jasno je li ono što vas uznemiruje sama riječ ‘jezgra‘ ili riječ ‘kultura‘ ili pak kombinacija obje riječi. Ili je to nešto drugo iz prošlosti."
Zagovornici Leitkultura tvrde kako je potrebno spriječiti uspostavljanje paralelnih društava, uključujući i ona koja se uređuju islamskim zakonom o šerijatima. Kritičari kažu da će Leitkultur zahtijevati od migranata da napuste neke dijelove svog identiteta kako bi se prilagodili većini - suprotno multikulturnom idealu u kojem migrantu treba dopustiti da zadrži svoj identitet.
De Maizière je stvorio oluju žestokih kritika nakon što je napisao članak, koji je objavio Bild 29. travnja, pozivajući migrante da prihvate njemački Leitkultur. Tvrdio je da Njemačka treba "jezgrovitu kulturu koja djeluje kao zajednička nit kroz društvo, pogotovo zato što migracija i otvoreno društvo čine nas raznovrsnijim".
U svom članku, de Maizière je iznio deset ključnih obilježja temeljne njemačke kulture, uključujući načelo meritokracije i poštovanje njemačke kulture i povijesti. Dodao je: "Postoji nešto izvan našeg jezika, ustava i poštovanja temeljnih prava što nas povezuje u našim srcima, što nas čini različitim i razlikuje od drugih".
Komentirajući ulogu religije u Njemačkoj, de Maizière je napisao da je "naša država neutralna, ali prijateljska prema crkvama i vjerskim zajednicama ... Crkveni tornjevi oblikuju naš krajolik. Naša zemlja oblikuje kršćanstvo .... Njemačka je dio Zapada, kulturno, duhovno i politički. "
On je dodao:
"U Njemačkoj kažemo naše ime i protresimo našu ruku kad smo pozdravili, otvoreno društvo, mi pokazujemo svoje lice, ne nosimo burke".
Komentari De Maizièrea bili su pozdravljeni široko rasprostranjenim ismijavanjem. Martin Schulz, kandidat socijaldemokrata (SPD) za kancelara, izjavio je kako je Njemačka "vodeća kultura, koja se sastoji od slobode, pravde i mirnog suživota, sadržana u ustavu".
Članica njemačke Zelene stranke, Jamila Schäfer, rekla je:
"Čim se vaš identitet najviše temelji na zemlji kojoj pripadate, lako možete prihvatiti stav nadmoćnosti. I to je opasno i antidemokratsko jer isključuje druge. Društvo se uvijek mijenja, a jedan od razloga je i migracija. Mislim da pronalaženje načina da zajedno živimo u miru očuvanje nečije kulture. "
Schäferovo stajalište, ako se uzme u logičan zaključak, predat će njemačku kulturu za himeru (prazno maštanje) društvenog mira: prihvaćajući da se njemačka judeo-kršćanska baština polako zamjenjuje islamskim zakonom o šerijatima. Mnogi njemački političari slažu se s Schäferom.
Vođa slobodnih demokrata Christian Lindner optužio je de Maizière da ponovno otvori "staru i zastarjelu" raspravu: "Još jednom, riječ je o religiji".
Bivši generalni tajnik kršćanskih demokrata Angele Merkel (CDU), Ruprecht Polenz, rekao je da se koncept Leitkultura "ne uklapa se u pluralno društvo". On je dodao:
"Određena koncepcija islama sugerira ili čak zabranjuje muškarcima da se rukuju sa ženama. Mislim da nije dobro, ali to ne boli. Ne mora se problematizirati rasprava o Leitkulturu."
Povjerenica za integraciju Njemačke, Aydan Özoğuz, javno je obznanila da je Leitkultur "smiješan i apsurdan". Pišući u Tagesspiegelu, ona je tvrdila:
"Posebna njemačka kultura, izvan jezika, jednostavno se ne može identificirati. Povijesno, regionalne kulture, imigracija i raznolikosti oblikovale su našu povijest, globalizacija i pluralizacija dodatno su množili raznolikost, a imigranti se ne mogu regulirati većinskom kulturom."
Unatoč kritikama njemačkih političara, čini se da de Maizière ima podršku njemačke javnosti. Anketa provedena 5. svibnja za časopis Focus otkrila je da se 52,5 posto Nijemaca slaže da Njemačka treba Leitkultur. Samo 25,3 posto ispitanika se usprotivilo.
Napori De Maizière dolaze uslijed pokušaja CDU-a da osvoji natrag konzervativne birače koji su se naljutili na Merkelinu liberalnu imigracijsku politiku. Mnogi od njih prihvatili su Alternativu za Njemačku (AfD), stranku koja je pozvala na suzbijanje masovne migracije.
Anketa za Stern i RTL 17. svibnja pokazala je da će, ako se održe savezni izbori u rujnu, Merkelova CDU pobijediti sa 38 posto glasova, daleko ispred SPD-a s 26 posto. FDP osvojio bi 8 posto glasova, a slijede Zeleni i AfD, svaki sa 7 posto. Ako bi Nijemci mogli izravno izabrati kancelara, a ne preko stranačkih lista, Merkel bi pobijedila s 50 posto, u usporedbi s 24 posto njezinog glavnog protivnika, Martina Schulza iz SPD-a. Čini se da su njemački glasači, barem za sada, zadovoljni statusom quo, sa ili bez Leitkultura.
Dnevnik.ba