Zbog svega navedenoga došlo je do negativnih posljedica za urod svih vrsta poljoprivrednih proizvoda koji nisu u sustavu uređenog navodnjavanja.
Poticajne mjere
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo nedavno je za Fenu potvrdio kako se suša dobrim dijelom odrazila i na urod povrća i voća te sve one kulture koje nisu imale navodnjavanje i zasjenu, dodavši kako nije siguran hoće li to prouzročiti određena poskupljenja. U tom je kontekstu objasnio kako BiH vlastitim proizvodima zadovoljava oko 20 posto potreba, dok se oko 80 posto roba uvozi. Stoga je poručio kako bi država različitim poticajnim mjerama morala jačati domaću poljoprivrednu proizvodnju kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva.
U kontekstu kukuruza Bićo je potvrdio kako će se suša posebno odraziti na stočarstvo jer, primjerice, većina kukuruza proizvodi se za vlastite potrebe, za zimsku prehranu stoke. Kada je riječ o pšenici, iako su njezin urod i kvaliteta bili dobri bez obzira na sušno vrijeme, činjenica je kako je to nedovoljno za potrebe BiH. Odnosno, potvrdio je Bićo, pokriveno je od 20 do 30 posto naših potreba. Nepovoljne vremenske prilike razlog su zbog kojega predstavnici poljoprivrednika diljem zemlje već neko vrijeme upozoravaju na težinu situacije te traže reakciju države, a nedavno je nekoliko udruga zatražilo da se na razini države proglasi elementarna nepogoda. Pritom se tvrdi kako su štete na prinosima veće od 50 posto, a takvo što zasigurno će se odraziti na brojne segmente agrarne proizvodnje.
Suočavanje s nepogodama zasigurno otežava i dugotrajno razdoblje izrazitog rasta cijena koje čine skupljim svaki oblik bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, počevši od sjemenskog materijala pa do goriva. Ipak, različite razine vlasti u državi svojim strateškim dokumentima posebnu pozornost pridaju budućem razvoju poljoprivrede, svjesne koliko će uzgoj domaće hrane značiti u bliskoj budućnosti. A u tom će se procesu svi segmenti proizvodnje morati znati suočiti s klimatskim promjenama. Strategija razvoja Federacije od 2021. do 2027. tako među svojim ciljevima jasno ističe i kako je potrebno sustavom poticaja podržavati individualne poljoprivrednike u uspostavljanju održivih sustava za organsku proizvodnju, navodnjavanje i odvodnju vode. Također se navodi kako je potrebno poduzeti aktivnosti na stvaranju uvjeta za uspostavu sustavnog navodnjavanja (unaprjeđenje regulacijskog okvira, izrada planova sustavnog navodnjavanja).
Klimatske promjene
Strateški plan ruralnog razvoja BiH pak precizira kako osiguranje vode za potrebe navodnjavanja treba rješavati u okviru izgradnje višenamjenskih akumulacija ili preraspodjelom voda u okviru postojećih akumulacija. U dokumentu je iznesena i procjena prema kojoj će u budućnosti utjecaj klimatskih promjena, povećanjem prosječnih temperatura i smanjenjem prosječnih oborina, imati još veći negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, tako da će navodnjavanje postati nužnost.
Osiguravanje vode za potrebe navodnjavanja morat će se, naglašeno je, rješavati u okviru izgradnje višenamjenskih akumulacija te preraspodjelom voda u okviru postojećih akumulacijskih prostora.
- Višak vode može biti problem, kao i nedostatak. Uz ulaganje u navodnjavanje, mora se istodobno ulagati i u odvodnjavanje te zaštitu od velikih voda (vanjskih i unutarnjih) izgradnjom drenaže, odvodnih kanala, nasipa i crpnih stanica - ocjena je iz navedenog strateškog dokumenta.
Prema svemu sudeći, u suočavanju s brojnim izazovima koji stoje na putu unaprjeđenju domaće poljoprivredne proizvodnje bit će nužno djelovati sinkronizirano i uz puno sudjelovanje svih aktera u tom procesu, vodeći pritom računa da se što više sredstava ulaže u modernizaciju tehničko-tehnoloških kapaciteta, kao i edukaciju u primjeni novih načina uzgoja proizvoda.
Dnevnik.ba