Simptomi uključuju različita ponašanja kao što su:
- Izbjegavanje radnih, društvenih ili školskih aktivnosti zbog straha od kritike ili odbijanja
- Nisko samopouzdanje
- Samoizolacija
U socijalnim situacijama, izbjegavajuća ličnost ima kroničan strah da će kazati nešto glupo ili da će upasti u neugodnost zbog toga što se jasno vidi da su pocrvenjele ili pokazale neki drugi očigledan znak anksioznosti.
Vjeruju da su nesposobne ili inferiorne u donosu na druge i tipično pretjeruju u pogledu rizika ili opasnosti poduzimanja bilo čega što nije njihova dnevna rutina. Takvi ih osjećaji navode da izbjegavaju posao ili školske aktivnosti.
Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, stručnjak za mentalno zdravlje izradit će prikladan plan liječenja. Tretmani se mogu razlikovati od osobe do osobe ali u pravilu uključuju psihoterapiju. Ako se uz izbjegavajući poremećaj ličnosti dijagnosticira i neko drugo stanje, poput depresije ili anksioznog poremećaja, mogu se koristiti i odgovarajući lijekovi.
Uz izbjegavajući poremećaj ličnosti mogu se pojaviti i drugi poremećaji mentalnog zdravlja. Nekoliko stanja koja se najčešće javljaju s izbjegavajućim poremećajem ličnosti uključuju:
- Socijalnu fobiju, u kojoj osoba doživljava neodoljivu tjeskobu i samosvijest u uobičajenim društvenim situacijama.
- Ovisni poremećaj osobnosti, u kojem se ljudi pretjerano oslanjaju na druge za savjet ili donošenje odluka umjesto njih.
- Granični poremećaj osobnosti, u kojem ljudi imaju poteškoća u mnogim područjima uključujući društvene odnose, ponašanje, raspoloženje i sliku o sebi.
Mnogi simptomi izbjegavajućeg poremećaja osobnosti zajednički su među ovim drugim stanjima, osobito u slučaju generalizirane socijalne fobije. Zbog toga se poremećaji mogu lako zamijeniti. Stručnjaku za mentalno zdravlje može trebati neko vrijeme da postavi jasnu dijagnozu i odabere odgovarajuće liječenje za vas, piše direktno.hr.
Dnevnik.ba