StoryEditor
U-REPORT BIH

Polovina mladih ne vjeruje u promjene nakon izbora, ali ih čak 83 posto kani glasovati

Piše desk  /  21.09.2022., 20:01h

Kako se približava nadnevak održavanja općih izbora u BiH tako se počinju pojavljivati razne vrste anketa kojima je cilj privući pozornost na same izbore ili pak favorizirati pojedine stranke ili političke grupacije, piše Večernji list BiH.

Nedavno su za potrebe međunarodne uprave prezentirani rezultati istraživanja javnoga mišljenja iz srpnja ove godine, a početkom rujna Ipsos je radio novu vrstu ankete s naglaskom na utjecaj koji u javnosti imaju tri vladajuće stranke u Sarajevskoj županiji - SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka.

Brojne ankete

Uz to, provode i svojevrsna sondiranja birača, a jedno od takvih istraživanja provodi i UNICEF kojemu je cilj potaknuti mlađe birače da se aktivno uključe u demokratski proces te tako utječu na vlastitu, ali i budućnost ove zemlje. Tako, prema rezultatima ankete UNICEF-ove platforme za potporu društvenom aktivizmu mladih U-Report BiH, 83 posto mladih planira izaći i glasovati na općim izborima 2. listopada.

Ti podaci prikupljeni su na temelju odgovora oko 400 anketiranih koji su izdvojili tek nekoliko minuta te odgovorili na pet postavljenih pitanja uz po tri različita odgovora. Bilo je više muških ispitanika, koji čine oko 61 posto, a žena 39 posto. Ako je suditi po zainteresiranosti mladih za izlazak na birališta, onda bi ovogodišnji izbori mogli biti rekordni. Ovaj pokazatelj moguće može i zavarati s obzirom na to da ove stranice uglavnom posjećuju stranački aktivisti. Naime, ranija istraživanja, ali i pokazatelji s birališta svih ranijih godina pokazivali su kako su upravo mladi ljudi najmanje zainteresirani za biranje političkih predstavnika na izborima. No, ovo istraživanje donosi posve suprotne trendove. Na isto pitanje hoće li sudjelovati na predstojećim izborima, tek 14 posto ispitanika odgovorilo je kako nema namjeru pojaviti se na biralištu i odlučiti o svojoj političkoj opciji.

Zanimljivo je kako tek tri posto mladih ljudi kaže da još nije odlučilo hoće li ipak dati svoj glas nekoj od političkih opcija ili ponuđenih kandidata. U ovoj anketi mladi su pokazali kako i dio njih ne poznaje dovoljno politički sustav zemlje, pa je na upit što se bira na općim izborima čak 11 posto njih odgovorilo kako birači glasuju za nove načelnike i gradonačelnike, ali i nove sastave lokalne samouprave, bilo da su u pitanju gradska ili općinska vijeća.

No, svejedno, najveći broj njih, čak 88 posto, reklo je kako će se na predstojećim izborima birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i zastupnici entitetskih parlamenata, Federacije BiH i Republike Srpske odnosno županijskih skupština. Na tim se izborima izravno biraju i predsjednik RS-a, kao i dvojica dopredsjednika, dok se posrednim izborima biraju izaslanici za federalni Dom naroda, Vijeće naroda RS-a, ali i državni Dom narod.

Zanimljivo je kako je jedan posto anketiranih odgovorilo kako smatra da se na predstojećim izborima biraju vijeća mjesnih zajednica.

Ništa manje nije zanimljiv ni odgovor na pitanje koliko mladi birači prate izbornu kampanju te se rezultati mogu smatrati relevantnim. Odgovor "onoliko koliko vidim na plakatima i u plaćenim medijskim sadržajima" izabrala je polovina anketiranih mladih birača. Prema rezultatima istoga istraživanja, 21 posto birača reklo je da aktivno prati poruke i analizira predizborne programe stranaka.

Trećinu ne zanima kampanja

Zanimljivo je kako gotovo trećina mladih, odnosno 29 posto njih, kaže kako ih izborna kampanja uopće ne zanima. Taj podatak djelomično je u opreci s odgovorom o odluci o masovnom odzivu na birališta. Tim više što najveći broj mladih uopće nije zadovoljan porukama stranaka i programima koje su posvetile mladima.

Na upit koliko su mladi i pitanja mladih zastupljeni u kampanji, čak 34 posto njih odgovorilo je - nikako, dok je tek 16 posto reklo kako je to dovoljno. Istodobno, gotovo polovina, odnosno 49 posto njih, smatra kako bi trebalo biti više tema od značaja za mlade ljude. Na pitanje može li njihov glas utjecati na promjene u društvu, oko 38 posto mladih smatra - malo ili nimalo. Najveći broj ispitanika - 50 posto odgovorio je: "Bit će svakako kako drugi odluče", dok optimizam gaji 12 posto onih koji smatraju da je svaki glas bitan.

Dnevnik.ba

21. rujan 2022 20:01