Međugorje bi definitivno uskoro moglo dobiti službeno priznanje svetišta Katoličke crkve u kojemu se ukazala Blažena Djevica Marija, Kraljica Mira, prenosi Slobodna Dalmacija.
Premda to nije tako izrekao Papin izaslanik Henryk Hoser na tiskovnoj konfereciji u srijedu u Međugorju, iz njegovih izjava i govora dalo se razabrati da njegov posjet i šestomjesečna vizitacija hercegovačkog svetiša ide u tom smjeru.
Za razliku od svih crkvenih velikodostojnika koji su uvijek uz spominjanje međugorskih ukazanja govorili navodna, posebni izaslanik pape Franje biskup Henryk Hoser izbacio je tu riječ govoreći isključivo o ukazanjima, međugorskom fenomenu i vidiocima.
Tek nakon novinskog upita priznaje li zapravo na taj način međugorska ukazanja, biskup Hoser je pojasnio da na ukazanja misli u navodnim znacima koji se ne vide u govoru.
Usporedba s Lourdesom
Premda je bilo najavljeno da će se biskup Hoser s novinarima sastati na kraju svog šestomjesečnog boravka u Međugorju, press konferenciju je sazvala apostolska nuncijatura u Sarajevu kako bi zapravo biskup još jednom objasnio povod svog dolaska u Međugorje, koji je, naglašava Hoser, isključivo vezan uz pastoral hodočasnika.
Ipak, poljski biskup Varšave-Praga ovih dana u Međugorju nije sjedio prekriženih ruku. Otkrio je da je razgovarao s vidiocima, ali da je to bio tek površan susret jer o svemu istraživanje vodi Kongregacija za nauk vjere i kardinal Ruini.
- To su obični ljudi (vidioci). Oni su mi rekli da su imali povlasticu ukazanja Blažene Djevice Marije koju ovdje zovu Kraljica Mira. Nije moja uloga da se izjasnim o autentičnosti ukazanja jer Crkva o tome nije donijela konačan sud - pojasnio je Hoser, naglašavajući da je ovdje prisutan međugorski fenomen jer godišnje dođe 2,5 milijuna hodočasnika, što je usporedio s Lourdesom u koji dolazi šest milijuna vjernika.
- Ali Lourdes je star 150 godina, a Međugorje tek 36 - pojasnio je Hoser.
Iz tih njegovih riječi dalo se iščitati da je itekako naklonjen Međugorju, premda je vješto izbjegavao konkretne odgovore.
- Zašto ljudi dolaze ovdje u Međugorje? - upitao se Hoser.
- Čuli su za ukazanja 1981. godine, ovdje otkrivaju nešto izvanredno, unutarnji mir i smirenje u srcu. Međugorje je mjesto marijanskoga štovanja. To je plodna oaza za duhovna zvanja jer na poticaj Međugorja imamo 600 svećeničkih poziva u Italiji, Njemačkoj i SAD-u - rekao je Hoser, dodavši da je Međugorje dio nove evangelizacije, o čemu svjedoče brojni hodočasnici.
Sukob biskupa i fratara
Otkako je biskup Henryk Hoser, delegat Svetog Oca, stigao u vizitaciju u Međugorje, ovo za Katoličku crkvu službeno nepriznato hercegovačko svetište ne silazi s naslovnica domaćih i svjetskih medija.
Prati se svaka Hoserova riječ o Blaženoj Djevici Mariji, koja se u Međugorju, po riječima i svjedočenjima vidjelaca, ukazuje već 36 godina, ali i odnosi s mjesnim mostarsko-duvanjskim biskupom, msgr. Ratkom Perićem, koji je nedvojbeno najveći protivnik međugorskih ukazanja.
Sukob mostarskog biskupa i hercegovačkih fratara puno je stariji od datuma ukazanja Gospe u Međugorju pa mnogi očekuju da bi upravo biskup Hoser mogao utjecati na njihovo međusobno povjerenje i pomirenje. Stoga i ne začuđuje veliko zanimanje za Hoserov boravak u Međugorju domaćih i stranih novinara, ali i vjerničkog puka koji u njemu vidi obranu od utjecaja mostarskog biskupa Ratka Perića.
Brojne televizijske ekipe doslovno su okupirale Međugorje. Ne zna se je li ikada bilo više novinarskih ekipa na jednome mjestu kao na Hoserovoj presici u dvorani svetog pape Ivana Pavla II., koja je bila pretijesna za sve koji su htjeli čuti što ima reći o Međugorju.
Službeni jezici su bili hrvatski, engleski, talijanski, njemački, francuski, a prevodilo se i na slovački, poljski i španjolski.
Ne osporava 47 tisuća ukazanja
Iako se nije izravno izjasnio o autentičnosti međugorskih ukazanja, nadbiskup Hoser pokazao je veliku naklonost prema međugorskom fenomenu. Čak nije osporio ni brojku od 47 tisuća ukazanja Kraljice Mira u Međugorju.
– Ima šest vidjelaca, a ovdje u Međugorju ukazanja idu s osobama na različitim mjestima (u crkvi, u kući), za razliku od Fatime i Lourdesa, gdje su ukazanja na jednome mjestu. Sve to otežava rad komisije koja prati ukazanja - zaključio je biskup Henryk Hoser, naglašavajući da se suzdržava od vlastitog suda o međugorskim ukazanjima jer je to posao Kongregacije za nauk vjere i kardinala Ruinina.
Dnevnik.ba