Dok se svote proračuna na svim razinama iz godine u godinu evidentno povećavaju, građani u BiH sve manje znaju gdje se i kako novac iz njihovih džepova troši, izvješćuje BHRT.
Očekivano je da građani gube povjerenje u trošenje javnih financija jer proračunima koje vlasti na svim razinama donose ne osjećaju ni individualnu, ali ni socijalnu sigurnost, poručuju ekonomisti.
"Građani više negativno u posljednje vrijeme to osjete, zato što su mirovine uvijek bile niske, pa su znale i kasniti. Zdravstveno osiguranje je upitno. Prema tome, u negativnom smislu su oni upamtili više nego po pozitivnom te proračune", kazao je Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Zaduženje i financiranje, primjerice, autocesta, kamen је oko vrata za proračun Bosne i Hercegovine, tvrde iz nevladinog sektora.
"Autoceste su preskupe, nauštrb toga se ne ulaže u vrtiće, škole, zdravstvo, starаčke domove, sve ono što građanima ustvari treba", kaže Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa.
Iako je mnoštvo otkrivenih afera, od omogućavanja bogaćenja prijateljima, tajkunima – do napumpavanja cijena javnih radova, sve je manje transparentnog trošenja javnog novca. Pa tako i oni koji pokušaju doći do informacije o utrošenim sredstvima često ostaju ukraćeni.
"Kada dođete do financija, to je već problem i često ne žele dati informacije, pozivaju se na neposjedovanje tih informacija, da je to komplicirano, da nam ih ne mogu dati, tako da uvijek imamo problema kako doći do transparentnih izvješća o utrošku tih sredstava", kazala je Džemila Agić direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Evidentno je da, ukoliko ne bude zanimanja građana i pritiska da saznaju kamo ide javni novac, on će se i dalje trošiti olako, često tamo gdje ne treba i od čega građani nemaju nikakve koristi.
Dnevnik.ba