Najveći grad Republike Srpske je na korak od potpune blokade i takozvanog "lock down" sistema u kojem će biti ograničeno svako kretanje stanovništva i prometa.
Ovo je rekao Igor Radojčić, gradonačelnik Banja Luke, nakon što su u ovom gradu uvedene vjerojatno najoštrije mjere za sprječavanje širenja virusa korona na području BiH. U ovom gradu je trenutno 20 oboljelih od zaraze virusom, od ukupno 26 koliko ih je registrirano u cijeloj BiH.
"Ne želim prognozirati najcrnje i nadamo se da se zatvaranje grada neće dogoditi, ali ako dođe do eskalacije zaraze, to je naš sljedeći korak. Mjere koje smo do sada poduzeli obuhvatile su gotovo kompletan prekid društvenih kontakata, odnosno potpuni prestanak rada ugostiteljstva i obrta, a dopušten je samo rad prodavnicama hrane i roba široke potrošnje, skraćeno, uz čekanje u redovima i na socijalnoj distanci. Ne rade ni stomatološke ambulante, ali je dopušten rad privatnim zdravstvenim klinikama. Pošte i javna uprava rade s mnogo manje osoblja kako bi se smanjio socijalni kontakt. Također, evidentno je da su građani shvatili ozbiljno uvođenje izvanrednog stanja i da se uglavnom pridržavaju uputa. Iako se u vrtiće prijavilo 111 djece, odnosno roditelja koji nemaju načina da drugačije organiziraju čuvanje jer rade u nekoj od službi, danas ih je u predškolsko stiglo samo osmoro", rekao je Radojičić.
On je ipak rekao da će možda doći do ublažavanja nekih mjera, ali samo ako to situacija dozvoli. Dozvoljen je rad poljoprivrednim apotekama i prodavcima stočne hrane, kao i pogrebnim poduzećima i kioscima, ali do 18 sati. Do 22 sata rade samo dragstori i pekare. Nastava za učenike osnovnih škola emitera se na Radio televiziji Republike Srpske svakog jutra, a već tjedan dana obustavljene su sve aktivnosti, bilo da se radi o koncertima ili predstavama, bilo da su u pitanju treninzi u teretanama.
Banja Luka, poznata po tome koliko njeni građani vole šetati ulicama i boraviti u kafićima, doista ovih dana izgleda kao grad duhova na čijim se ulicama nakon 18 sati može sresti tek poneki šetač. Može se reći da su smjernice shvaćene gotovo doslovno: kontakt se izbjegava i većina uglavnom sjedi kod kuće.
Svi koji su u mogućnosti organizirali su rad od kuće, dok se u ustanovama radi smanjenim kapacitetom. Ulazak bilo gdje, u prodavnicu hrane, zdravstvenu ustanovu ili banku, podrazumijeva stajanje u dugim redovima na odstojanju od osobe ispred i iza najmanje jedan do dva metra, kao i korištenje dezinfekcijskih sredstava na ulazu.
Odustalo se i od sjedeljki po kućama, o kojima se u prvim danima toliko govorilo, sve u nastojanju da se smanji kontakt. Liječnicima se ide isključivo nakon poziva na dežurni broj, kako bi se spriječilo da virus uđe u zdravstvene ustanove.
Međutim, ni Banjolučani, kao ni ljudi u ostatku svijeta, nisu odoljeli "potrošačkom ludilu" koje je u posljednjih tjedan dana dovelo radnike samoposluga do ruba fizičke izdržljivosti. I jedino tu se može vidjeti "uredna gužva". Satima se stoji i čeka u dugim redovima da bi kupile osnovne životne namirnice, ali u tolikoj količini, kao da će izvanredno stanje trajati više od godinu dana i kao da će izazvati nestanak hrane i higijenskih potrepština.
Iako na ulazu u prodavnice prodavači savjetuju da se kupci ne zadržavaju dugo i ne prave zalihe, a kupuju samo što im je potrebno, svako tko je išao u nabavku namirnica mogao je vidjeti i one koji u kolicima voze po 10 paketa vode ili nekoliko "jumbo" pakiranja toalet papira. Nisu rijetki ni oni koji su kupovali po 10 kilograma soli, "kartone" ulja, mlijeka, desetine kilograma riže i, naravno, ogromne količine brašna i konzervirane hrane. Najmanje se kupuju voće i povrće i druga lako kvarljiva roba. Nekontrolirano se kupuju i higijenski proizvodi, pa se mogu vidjeti i oni koji su nabavili po 15 pasti za zube, 10 litara sredstava za čišćenje pločica i sanitarija.
Rafovi za brašno u većim samoposlugama gotovo u potpunosti su ispražnjeni, a ne zaostaju ni oni s uljem, mlijekom i konzerviranom hranom.
Prodavači roba usuglasili su se s mjerama koje su uvele vlasti i zatvorile svoja vrata, te propuštaju kupce jednog po jednog, ne dozvoljavajući da u radnjama boravi više od nekoliko njih, ma kolike one bile. U banjalučkom supermarketu "Kort" rekli su da imaju dovoljno svih količina roba, osim brašna čija je nabavka u toku.
- Imamo dovoljno ulja i šećera, a za brašno mislimo da neće biti problem, jer je u toku nabavka. Najviše se kupuje ono što je neophodno "za preživit‘", dezinfekcijska sredstva i toalet papir. Marže ne diramo, onolike su koliko je zakon predvidio i tu neće biti špekulacija. Dakle, cijene se neće mijenjati osim ako proizvođači postave neke nove. I tada će naša marža ostati ista. Imamo najavljena poskupljenja još od siječnja, ali to nisu robe široke potrošnje. Ako se desi da poskupe neke od osnovnih namirnica, spremni smo da idemo i s nižim cijenama, samo da ne dovedemo naše kupce u nezgodnu poziciju. Kada je u pitanju izbor i količina namirnica koje kupci uzimaju jasno je da postoje razne psihologije i po svojoj određenosti svi se opskrbljuju. Većina kupuje ono što je najpotrebnije - rekli su u "Kortu".
Ivan Šijaković, profesor sociologije na banjolučkom Univerzitetu vjeruje da svjedočimo "zgrtanju" dobara koje je dio čovjekove prirode kada je u strahu za svoju egzistenciju. On kaže da u tako velike kupovine, s jedne strane, odlaze nešto imućniji ljudi koji se ne libe potrošiti mnogo na zalihe, kako bi "imali" što duže, ali i pokazali koliko imaju. Oni koji imaju manje novca, vjerojatno kupuju manje, ali i to na odgođeno i ulaze u "minus".
"Ljudima treba samo neki povod, pa da nađu razlog i okruže se predmetima i robama. Svugdje je tako i u Americi, Njemačkoj... Vole ljudi paniku i uplašeni su, a nastoje razviti obrambeni mehanizam. U ovom slučaju se kupovina pojavila kao ventil oslobađanja od frustracije. Veliko je pitanje što će s tim zalihama kada ovo prođe. Nismo otporni na strah, dominantan nam je nagon za samoodržanjem, on proizvodi tu pohlepu i tjera ljude u sebičnost. Vidjeli smo kako se otimaju u prodavnicama - rekao je Šijaković.
Može li se dogoditi nestašica za nekim robama, nitko ne zna. Iako se uglavnom tvrdi kako ima svega, nekontrolirana kupnja i smanjen promet roba i usluga mogu dovesti do problema u opskrbi, kaže Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS.
"Generalno, situacija je vrlo složena i mijenja se iz sata u sat. Dolaze različiti podaci s terena i često se ne slažu sa službenim. Mi službeno imamo omogućen prijevoz preko Hrvatske do Italije koja je naš drugi najveći vanjskotrgovinski partner, ali to ne ide baš glatko. Pojedini privrednici imaju problem sa prelaskom granice. Dio vozača je bio u Italiji i sada su u izolaciji, a neki drugi neće da idu tamo zbog straha. Od ranije muku mučimo sa nedostatkom radnika te struke. Pojedine firme su već u situaciji da smanjuju proizvodnju zbog nedostatka sirovina, što ćemo svi osjetiti u narednim mjesecima. Nitko ne može prognozirati koliko će ovo trajati i hoće li doći do eskalacije. Sigurno je da su štete izuzetno velike, a kolike, ne vjerujem da ćemo ikada izračunati", rekao je Blagojević.
On je rekao da još uvijek nema nestašice, ali da je za utjehu i to što imamo i vlastite kapacitete koji bi mogli da pokriju zahtjeve domaće privrede.
Dnevnik.ba