On je u intervju za Nezavisne novine dodao kako se to odnosi i na eventualne pokušaje interveniranja u vezi s izbornim zakonom.
"Vjerujem da po ovom pitanju naše mišljenje dijeli široka većina u PIC-u - intervencija OHR-a ne bi smjela se desiti", rekao je on.
NN: Zašto se Rusija nije pridružila kominikeu Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira koji je nedavno održan?
IVANCOV: Prvo, dozvolite da čestitam vašim čitateljima novogodišnje i božićne praznike. Jako cijenim našu suradnju s vašim izdanjem. Primarni razlog što se nismo pridružili kominikeu je taj što vjerujemo da on ne odražava adekvatno situaciju u BiH, niti na pravi način gleda kako se kretati naprijed. Mi vjerujemo da ovako usvojeni zaključci više predstavljaju skup mišljenja pojedinih država i organizacija. Također vjerujemo da su se politički direktori PIC-a više trebali fokusirati na pitanja koja su vitalna za održavanje političke ravnoteže u BiH. Mislim, primarno, na krizu u centralnim institucijama i institucijama FBiH. Vidimo da Predsjedništvo ne radi kako treba. Savjet ministara nije u stanju da donosi odluke, a parlament je podijeljen na dvije ili čak i više suprotstavljenih frakcija.
NN: Što biste Vi željeli da je bilo u kominikeu?
IVANCOV: Trebalo je iskreno ukazati na krizu koja postoji u institucijama. Trebalo je biti više fokusa na uzroke te krize. Trebalo je više da se bavimo izbornim zakonodavstvom. Uzimajući u obzir važnost za naše partnere pitanja europske budućnosti, smatramo da bi ovo moglo da postane tema kominikea. A vjerujem da ćemo se složiti da je taj proces u ozbiljnom zastoju. Ne radi se tu samo o EU perspektivi za BiH. Tu se radi i o reformama koje će pospješiti gospodarstvo, lokalnu politiku i društvo u cjelini. Smatram da je kominike trebalo da bude fokusiran na ova tri pitanja.
NN: Ipak, ta pitanja su bila navedena u kominikeu, zar ne?
IVANCOV: Svakako, jesu, ali bilo je tu mnogo čega pored toga, pitanja koja u ovom trenutku i nisu posebno relevantna za budućnost. Govorilo se i o Haškom tribunalu, kojem smo mi jedan od osnivača. Tribunal nije sporan, ali ne možemo se suglasiti da je radio bez grešaka. Ne možemo se suglasiti da je bio u potpunosti funkcionalan, efikasan i da je služio ostvarenju pune pravde. Mi vjerujemo da je u određenoj mjeri bio pristran, što je i potvrđeno samoubojstvom Slobodana Praljka praktično u živom prijenosu. Onda, vidite što se dešava s Ratkom Mladićem i njegovim otežanim pristupom liječenju. Znate što se desilo sa Slobodanom Miloševićem, koji je umro tijekom suđenja. To su samo neki nasumični primjeri koji, po nama, ukazuju na probleme u funkcioniranja Tribunala. I, naravno, po nama nije bilo razloga da se u kominikeu nađe dio koji se odnosi na euroatlantsku budućnost BiH.
NN: Mišljenja su, uglavnom, da je to razlog što ste ostali uzdržani?
IVANCOV: Sigurno da je važan razlog. Po čemu je euroatlantska budućnost pitanje implementacije Daytona? Zašto se to pitanje našlo u kominikeu? Pritom, nije pitanje samo to što se mi ne slažemo s takvim tvrdnjama, već i zato što se s euroatlantskom budućnošću ne slaže pola zemlje i trećina ljudi.
NN: Oni su se ogradili i rekli da je to mišljenje samo članica NATO-a...
IVANCOV: Pa dobro, ako članice NATO-a i Japan žele izraziti politički stav o, recimo, Akcionom planu za članstvo u NATO-u, zašto onda nisu izdvojili mišljenje? Mi ne uključujemo odvojene stavove Ruske Federacije u kominike o pitanjima poput NATO-a ili o sigurnosnoj situaciji u zemlji.
NN: Jeste li suglasni s dijelom koji se odnosi na Izborni zakon?
IVANCOV: Da, zato što smatramo da je to jedno od trenutno najvažnijih pitanja u zemlji. I nije to pitanje samo Izbornog zakona. Riječ je o pravima barem dva naroda u BiH, koja vjeruju da se njihova prava ne poštuju u potpunosti. I zato je ovo trebalo da bude najvažnije pitanje u kominikeu, a ne da se govori o čitavom nizu nevezanih pitanja. Trebalo je da se bavimo pitanjem kako pomoći uspostavljanju boljeg dijaloga, razumijevanja i poboljšanju odnosa među narodima. To je trebalo da budu pitanja.
NN: Da li je bilo ikakvog pokušaja da dođe do nekog približavanja?
IVANCOV: Djelomično i po pitanjima koja nisu bila od centralne važnosti.
NN: Možete li možda biti malo precizniji...?
IVANCOV: Pa evo, recimo, obrazovanje svakako nije nevažno pitanje, kao ni pitanje koordinacije među donatorima. I preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije je svakako važno pitanje o kojem treba da razgovaramo. Međutim, jesu li to u ovom trenutku najvažnija pitanja?
NN: Hoćete reći da je bilo pokušaja razvodnjavanja zaključaka?
IVANCOV: Što je ono što ljudi u BiH vide kao centralna pitanja? Što je njima važno? Nisu li to pitanja kojima bismo mi u Upravnom odboru PIC-a trebalo da se bavimo? Ja vjerujem da smo barem u nekoj mjeri uspjeli uvjerilii naše partnere da bismo se narednih tjedana i mjeseci trebali baviti upravo tim pitanjima koja ljudi u BiH žele da rješavaju, a to su funkcioniranje institucija i vladavina prava i rješavanje problema u vezi s predstojećim izborima. Mislim da bismo mi, članice PIC-a, trebalo da iskoristimo našu ulogu da pomognemo da se ta pitanja rješavaju, ali da istovremeno ne namećemo vlastite stavove i rješenja. Konačne odluke treba da donesu domaći akteri, a ne neko izvana.
NN: Kako vidite argumente da OHR treba još da ostane zbog retorike i nestabilnosti s različitih strana u BiH?
IVANCOV: Mnogo puta sam vam ranije prenio našu poziciju koja se nije promijenila: OHR je odavno trebalo da bude zatvoren. On više nema relevantnu ulogu za BiH. Jedino sa čim bismo se složili u kontekstu intervencije međunarodne zajednice bi bio slučaj opasnosti od izbijanja sukoba. Mi vjerujemo da to nije slučaj. Međunarodna zajednica nema što da intervenira u BiH, ni po jednom pitanju, pa ni eventualno po pitanju rješenja za izborni zakon. Vjerujem da po ovom pitanju naše mišljenje dijeli široka većina u PIC-u: intervencija OHR-a ne bi smjela da se desi.
NN: Znači, nema korištenja bonskih ovlasti?
IVANCOV: Nema korištenja bonskih ovlasti.
Dnevnik.ba